Detalje reforme zdravstva predstavio je ministar zdravstva Vili Beroš.

"Osnovni cilj reforme je održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Možemo pričati o drugim elementima, međutim pacijent mora biti u središtu" rekao je Beroš,  a prenosi Net.hr. 

"Slijedi zaokret prema preventivi, jačanje primarne zdravstvene zaštite, reorganizacija bolničkih zdravstvenih ustanova, ulaganje u ljudske resurse, mjerenje ishoda liječenje,a postizanje financijske učinkovitosti. To mora funkcionirati poput švicarskog sata. To nije lako postići", rekao je Beroš.

"Nakon usvajanja dva organska zakona čeka nas promjena pravne regulative u preko 50 zakona, podzakonskih akata i drugih pravnih dokumenata. Naravno da nismo zaboravili Zakon o javnopravnom statusu liječnika u javnoj službi o kojem se posljednjih dana govori", rekao je.

Dodao je da je na Zakon o primarnoj zdravstvenoj zaštiti stiglo oko 1152 primjedbe, te da to nije velik broj. "Najviše prigovora je bilo na jednu godinu rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, potom se dio osvrnuo na ideju da bude jedan dom zdravlja po jednoj županiji. Najviše primjedbi odnosilo se na privremenu nesposobnost na rad jer smo htjeli nešto izmijeniti po tom pitanju, zatim na općenite prekršajne odredbe i nije mi jasno zašto se oko toga digla tolika bura jer nijedna prekršajna odredba nije viša nego što je bila ranije, iste su, samo su preračunate u eure", rekao je Beroš.

Najavio je uvođenje dodatnih bodova za specijalizacije te da godina dana rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neće biti obavezna.

"Htjeli smo odrediti da svaka županija na temelju svojih specifičnosti može odlučivati o modalitetu pružanja zdravstvene zaštite. Najmanje pet godina je potrebno raditi prije ostvarivanja prava na privatnu praksu - ostaje jedna godina. Ostajemo pri prijedlogu da novčane kazne ostaju za pacijente i liječnike, a trošak lažnih bolovanja, moramo znati da je preko trećine dugotrajnih bolovanja neopravdan. Trošak može otići u korisnije svrhe.

Kada je riječ o obveznom zdravstvenom osiguranju, ostaje osnovna i dopunska lista lijekova s novim regulacijama o objavi cijene, za razliku od prijedloga da se liste objedine. Posebno skupi lijekovi se posebno reguliraju, što mislimo da je nasušna potreba", rekao je.

Ponovio je promjene koje se događaju u sustavu:

"Jačanje prevencije i ranog otkrivanja bolesti, razvoj zdravstvene pismenosti, aktivna uloga građana u zdravstvenom sustavu. Oni su sadržani u planu rada Vlade. Kada govorimo o prevenciji, tu su tri stupa: preventivni pregledi - radna skupina započela je sa starijima od 40 godina, a koji zadnje dvije godine nisu bili kod svog liječnika, oni će se prvi pozivati na preglede; preventiva zdravlja i nacionalni preventivni program", rekao je Beroš.

Spomenuo je i dva programa prema kojima je Hrvatska prva u Europi: Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća i Uspostavljanje programa ranog otkrivanja melanoma.

"Ova administracija u svoje nasljeđe želi ostaviti načelo kvalitete zdravstvene zaštite, cjelovitog pristupa na svim razinama i načelo integracije. Moramo početi govoriti o ishodima liječenja, o kvaliteti", rekao je Beroš.

"Kada je riječ o zdravstvenom sustavu, promjene koje vidimo je jačanje primarne zdravstvene zaštite., reorganizacija i informatizacija sustava. Stara paradigma je bila utemeljena na broju bolničkih kreveta, dijagnostici, liječnici i preventivnim pregledima te životnim navikama. Želimo to izokrenuti: da životne navike budu najvažnije, zatim preventivni pregledi, obiteljski liječnici, bolnice i bolnički kreveti. To je naš cilj", rekao je ministar.

"Kada je riječ o jačanju primarne zdravstvene zaštite, čujem mnoge da je to floskula. Jačanje uloge doma zdravlja je važan pravac. Na regionalnom planu netko mora upravljati primarnom zdravstvenom zaštitom. Svjedočio sam covid krizi i ne želim se ponovno naći u situacijama da nema koordinacije. Mora postojati institucija koja će upravljati radom primarne zdravstvene zaštite", rekao je. Naglasio je da treba jačati specijalistiku u području doma zdravlja te zamolio prisutne da 'nacionalne interese stave ispred privatnog'.

"Svugdje nedostaje sestra i liječnika. Boljim upravljanjem i integracijom možemo bolje odgovoriti na te izazove", rekao je Beroš.

"Administracija HZZO-a se protivi preuzimanju putnih naloga. Mislim da neće biti problem naći način kako da odterete našu primarnu zdravstvenu zaštitu jer je to administrativni posao koji s primarnom zdravstvenom zaštitom nema puno dodirnih točaka", rekao je Beroš.

Rekao je da je potrebna nova kategorizacija bolnica, grupiranje kapaciteta po specijalnostima uz geografsku specifikaciju. Naglasio je mogućnost osnivanja jedne opće bolnice po županiji. "To nije obaveza dakle nego mogućnost", rekao je Beroš.

Dotaknuo se i zdravstvenog turizma te najavio neke izmjene u zakonu kako bi se to područje još bolje reguliralo.

"Mislim da mladi liječnici koji artikuliraju svoj strah su u pravu. Obaveza je osnažiti ih, omogućiti dodatne edukacije kroz rad pod nadzorom koji može biti dodatno razvijen. Unaprijedit ćemo sustav specijalističkog usavršavanja. Moramo početi primjenjivati odredbe koje već postoje u pravilniku", rekao je Beroš.

Najavio je donošenje novog pravilnika i utvrđivanje veće plaće za mlade liječnike te uvođenje stimulativnih mjera rada u manje atraktivnim područjima.

"U medijima se sustav proziva zbog nedovoljne informatizacije međutim, mislim da se ničega ne trebamo sramiti. Imamo e-recept, e-uputnicu, e-naručivanje, e-karton, imamo tele-medicinu i centralni upravljački sustav koji omogućava da u realnom vremenu pratimo izvršenje po svakom djelatniku, portal zdravlja, onkouputnicu koja je sad u fazi javnog savjetovanja i uvođenje umjetne inteligencije te robotsku tehnologiju već sad prisutnu", nabrojao je Beroš.

Govoreći o modelu plaćanja rekao je da treba unaprijediti model financiranja. "To je ono što često govorimo s ministrom financija. Ne financira se tako samo zdravstveni sustav. Jasna je veza između javnog zdravstva i nacionalnog gospodarstva", rekao je Beroš.

"Pacijenti imaju pravo na zdravstvenu uslugu. Moraju dobiti mogućnost ocjene zadovoljstva uslugom koju su primili. To je poticaj objema stranama da još bolje surađuju", rekao je Beroš te spomenuo pravilnik o listama čekanja. "Ova administracija će napraviti sve da se ulovi u koštac s listama čekanja, alata imamo. Ravnatelji moraju voditi računa o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama", rekao je Beroš.

Izrada nacionalnog programa zdravstvenog sustava koji se odnosi na iduće četiri godine bit će uskoro završena, najavio je Beroš, kao i izgradnju nacionalne dječje bolnice te hitne helikopterske službe.

"Zakotrljali smo grudu promjena. Želimo da se ona dalje giba", zaključio je Beroš.