Od 1.siječnja, valuta u Hrvatskoj i službeno će postati euro. Tog datuma, naime, Hrvatska ulazi u eurozonu. Pripreme su već u punom jeku - nakon fijaska s plagiranjem kovanica, dizajn je iz drugog pokušaja konačno izabran, zakon o euru je pripremljen i izglasan, a Hrvatska narodna banka polako se priprema i za izradu novca. Iako je sada svima jasno kao dan da će se politička odluka Andreja Plenkovića sprovesti u djelo, dio javnosti i dalje su euroskeptici te tvrde da Hrvatska u ovom trenutku, kada nas sa svih strana nagriza inflacija te nas udaraju cjenovni šokovi, nije spremna za uvođenje eura. To je nedavno rekao i ugledni ekonomist Joseph Stiglitz. Gostujući u studiju Net.hr-a, o uvođenju eura u Hrvatsku govorio je i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Novotny kaže da je čitao izjave Stiglitza. "On je rekao na marginama nekakvog skupa neka Hrvatska ne žuri u eurozonu, jer se time odriče prava upravljanja svojim monetarnim politikama. Ja mislim da Stiglitz niti ne zna gdje je Hrvatska, mislim da nikada nije bio u Hrvatskoj. On ne zna da se Hrvatska već 25 godina odrekla upravljanja monetarnim politikama kako to rade velike ekonomije", kaže Novotny, dodajući da se primjer SAD-a na jednu malo ekonomiju kao što je Hrvatska ne može primijeniti.

Na pitanje koji su benefiti koje ćemo imati od eura, kaže da je prva najvažnija korist sigurnost. "One zemlje koje vode svoju monetarnu politiku, recimo Turska; veliki utjecaj politike na monetarnu politiku je doveo do nevjerojatno visoke inflacije. Kod njih je sada inflacija 25 posto na godišnjoj razini", kaže.

Kaže da smo mi već navikli na euro kao valutu, pa se i sada dosta transakcija odvija u eurima. "Mi smo već navikli na tu valutu. Mi hrvatsku kunu de facto nismo nikada priznali", kaže Novotny za Net.hr.

Upitan pada li u vodu teorija da će se uvođenjem eura osiromašiti još jedan sloj građana, kaže da je to teza koju promiču protivnici ulaska u euro. Kaže da su to politički pamfleti, koji da bi bili ozbiljni, morali bi ličiti na istinu, a ne na glupost. "Naravno da svi ti strahovi oko rasta cijena su bezrazložni. Već i prije ulaska u monetarnu uniju imamo rast cijena", govori ekonomski analitičar.

Što se tiče strahova da će bezrazložno narasti cijene, jedan od mehanizama koji se spominjao bile su takozvane crne liste, koje je imala Slovenija. "Slovenija je vrlo rano prihvatila euro, njihove unutarnje cijene su se jako razlikovale od cijena u europodručju. Bile su značajno niže, i onda su brzo rasle. Italija i Slovenija su doživjele najveći rast cijena ulaskom u europodručje, jer cijene nisu bile nivelirane na razini europskog monetarnog prostora", pojašnjava Novotny.

"Hrvatska ima više cijene nego što imaju susjedne zemlje europodručja. Daleko više, svega - i stanova i hrane i roba dnevne potrošnje. Dakle, doći će možda do snižavanja cijena, do konvergencije. Osobito kada uđemo u Schengenski prostor - pa zašto bih ja kupovao gorivo u Hrvatskoj ako je jeftinije primjerice u Sloveniji u Brežicama? To će izjednačiti cijene", kaže ovaj ekonomski stručnjak za Net.hr.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.