Gotovo preko noći, globalna tržišta ponovno su se našla u problemima. Koordinirani američko-izraelski udari na iranska postrojenja katapultirali su cijene nafte i oživjeli strahove od šireg regionalnog sukoba koji bi mogao paralizirati svjetsku opskrbu energentima, piše Poslovni dnevnik.

U središtu panike nalazi se Hormuški tjesnac, strateški pomorski prolaz kroz koji dnevno teče gotovo petina ukupne svjetske potrošnje nafte. Svaka prijetnja njegovim zatvaranjem, koju Teheran redovito koristi kao adut u geopolitičkoj areni, automatski aktivira crveni alarm u svim svjetskim ekonomijama, pa tako i u hrvatskoj. Iako se puna eskalacija još nije dogodila, cijena nafte Brent već je skočila za više od deset posto, a analitičari upozoravaju da je ovo tek početak neizvjesnosti koja će se neizbježno osjetiti na svakom koraku.

Prvi i najočitiji udar na džepove hrvatskih građana već je vidljiv na cijenama goriva. Nakon što je Vlada u srpnju prošle godine odustala od redovite regulacije cijena, prepustivši ih slobodnom formiranju tržišta, potrošači su ostali izravno izloženi globalnim turbulencijama. Dok se početkom godine cijena sirove nafte stabilizirala u relativno mirnom rasponu od 60 do 65 dolara po barelu, sadašnja kriza u potpunosti mijenja pravila igre. Cijene na domaćim crpkama, gdje se Eurosuper 95 krajem veljače već prodavao po cijeni od oko 1,43 eura, a Eurodizel za 1,39 eura, sada su pod izravnim pritiskom takozvane “geopolitičke premije rizika”. Trgovci u cijenu barela već ukalkuliravaju rizik od daljnje eskalacije, koji stručnjaci procjenjuju na dodatnih četiri do deset dolara, što jamči da će svaki odlazak na benzinsku postaju u narednim tjednima biti sve skuplji.

U najgorem scenariju, koji uključuje zatvaranje Hormuškog tjesnaca, cijena nafte mogla bi, prema nekim analizama, skočiti i do 130 dolara po barelu, što bi gurnulo inflaciju u eurozoni prema četiri posto i natjeralo ESB da zaboravi na bilo kakvo smanjenje kamata u dogledno vrijeme.