Pripreme su već u punom jeku - nakon fijaska s plagiranjem kovanica, dizajn je iz drugog pokušaja konačno izabran, zakon o euru je pripremljen i izglasan, a Hrvatska narodna banka polako se priprema i za izradu novca. Iako je sada svima jasno kao dan da će se politička odluka Andreja Plenkovića sprovesti u djelo, dio javnosti i dalje su euroskeptici te tvrde da Hrvatska u ovom trenutku, kada nas sa svih strana nagriza inflacija te nas udaraju cjenovni šokovi, nije spremna za uvođenje eura. To je nedavno rekao i ugledni ekonomist Joseph Stiglitz. Gostujući u studiju Net.hr-a, o uvođenju eura u Hrvatsku govorio je i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Novotny kaže da je čitao izjave Stiglitza. "On je rekao na marginama nekakvog skupa neka Hrvatska ne žuri u eurozonu, jer se time odriče prava upravljanja svojim monetarnim politikama. Ja mislim da Stiglitz niti ne zna gdje je Hrvatska, mislim da nikada nije bio u Hrvatskoj. On ne zna da se Hrvatska već 25 godina odrekla upravljanja monetarnim politikama kako to rade velike ekonomije", kaže Novotny, dodajući da se primjer SAD-a na jednu malo ekonomiju kao što je Hrvatska ne može primijeniti.

"Hrvatska, Danska, Norveška, Češka, svi mi vežemo naše nacionalne monetarne politike na europsku monetarnu politiku i nema tu eksperimenata. Mi ne možemo uopće govoriti o nekoj suverenoj monetarnoj politici na jednom tako malom tržištu", kaže, dodajući da inflatorni učinci dolaze s velikih tržišta, a ne s malih. "On nije dovoljno dobro niti razmislio i zapravo je to neprimjenjivo na hrvatskom tržištu. Hrvatska kao mala ekonomija mora žuriti u eurozonu i prikloniti se mainstreamu. Eurozona je drugo najbogatije monetarno tržište na svijetu", rekao je.

Brojni benefiti

Na pitanje koji su benefiti koje ćemo imati od eura, kaže da je prva najvažnija korist sigurnost. "One zemlje koje vode svoju monetarnu politiku, recimo Turska; veliki utjecaj politike na monetarnu politiku je doveo do nevjerojatno visoke inflacije. Kod njih je sada inflacija 25 posto na godišnjoj razini", kaže.

Eksperimente s ekonomskim politikama i mi samo smo vidjeli na našem ekonomskom prostoru 80-ih godina prošloga stoljeća kada je bila hiperinflacija, ali i početkom Domovinskog rata kada je bila velika inflacija i u Hrvatskoj. No, inflacija kod nas nije bila velika kao primjerice u Srbiji.

"Srbija je zbog te monetarne suverenosti o kojoj Stiglitz govori imala drugu po veličini hiperinflaciju u povijesti, koja je dnevno bila 159 posto u svom vrhuncu. To je bilo strašno. U jednom trenutku su to presjekli i od tada više nema inflacije. Presjekli su tako da su se odrekli monetarne suverenosti i upravljanja novcem, i svoju valutu fiksirali za njemačku marku, odnosno euro po jednom fiksnom odnosu i taj se odnos ne mijenja već dvadeset godina", kaže Novotny, dodajući da je tako napravila i Hrvatska.

"Uvođenjem hrvatske kune došlo je do stabilizacije. Mi zapravo u odnosu na njemačku marku, odnosno euro, imamo fiksiran tečaj već 25 godina. Zbog toga se igranje s monetarnom suverenosti nikome ne preporučuje, pogotovo ne malim ekonomijama. To vodi prema zloupotrebi monetarne vlasti i ne znam što bi zapravo suverena monetarna vlast mogla u ovoj situaciji napraviti, a da ne izazove veće štete nego koristi", rekao je Damir Novotny.

Kaže da smo mi već navikli na euro kao valutu, pa se i sada dosta transakcija odvija u eurima. "Mi smo već navikli na tu valutu. Mi hrvatsku kunu de facto nismo nikada priznali", kaže Novotny.

Istaknuo je da je kuna vrlo dobra i kvalitetna valuta. "S njom se ne eksperimentira, svaka kuna ima pokriće u deviznim rezervama, potpuno je konvertibilna i to je dobra valuta. Ali je mala, premala je. Mi smo mala ekonomija i zbog toga se moramo prikloniti tom većem monetarnom sustavu kao što je EU. Koristi su stabilnost, "kišobran" od raznih vanjskih utjecaja". Još jedna velika korist bit će i to što će investitori biti sigurniji pa će investicije dolaziti i kod nas.

Cijene bi mogle pasti?

Upitan pada li u vodu teorija da će se uvođenjem eura osiromašiti još jedan sloj građana, kaže da je to teza koju promiču protivnici ulaska u euro. Kaže da su to politički pamfleti, koji da bi bili ozbiljni, morali bi ličiti na istinu, a ne na glupost. "Naravno da svi ti strahovi oko rasta cijena su bezrazložni. Već i prije ulaska u monetarnu uniju imamo rast cijena", govori ekonomski analitičar.

Što se tiče strahova da će bezrazložno narasti cijene, jedan od mehanizama koji se spominjao bile su takozvane crne liste, koje je imala Slovenija. "Slovenija je vrlo rano prihvatila euro, njihove unutarnje cijene su se jako razlikovale od cijena u europodručju. Bile su značajno niže, i onda su brzo rasle. Italija i Slovenija su doživjele najveći rast cijena ulaskom u europodručje, jer cijene nisu bile nivelirane na razini europskog monetarnog prostora", pojašnjava Novotny.

Više pročitajte OVDJE.