Ove sezone zime dosad – barem u Dalmaciji – praktički nije bilo, s njom ni bure, a dojam je da prave bure zapravo nije bilo već godinama.

"Dojam", međutim, (ni) u meteorološkoj znanosti nema nikakvu težinu, stoga se Slobodna Dalmacija s pitanjem "gdje nestade bura" obratila prof. dr. sc. Branku Grisogonu, fizičaru s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, stručnjaku za planinsku i obalnu meteorologiju – a time, dakle, i za buru.

Može li se očekivati da se u preostalom razdoblju zime trend značajnije promijeni?

– Pa zima je tek počela kalendarski prije mjesec dana i nije stigla još pokazati sve što zna i može. Bit će nekoliko kratkih zimskih udara, hladnih valova, tj. prodora; to je za veljaču i ožujak. U prosjeku, međutim, zime jesu oslabjele, noćne temperature rastu brže, odnosno jače od ljetnih temperatura. A iznimaka ima i bit će ih. Grijemo se...

Profesor Grisogono objašnjava kako "postoji nerazmjer u zagrijavanju prizemne atmosfere i srednje količine pripadne oborine; to je osnovno tumačenje".

– Planetarni atmosferski valovi stimuliraju slabiji ili jači razvoj anticiklona ili ciklona, procesom barokline nestabilnosti gdje se uravnotežuje promjena brzine vjetra s visinom i promjena temperature od nas pa do polarnih krajeva, a ta razlika temperature slabi pa opada i promjena vjetra po visini. Mediteransko područje jedno je od najpogođenijih aktualnim klimatskim promjenama i zato to Dalmacija pojačano osjeća. A temperature osciliraju, kao i tlak, to su takve kontinuirane varijable. Treba gledati trendove, morsku temperaturu na više dubina, količinu snijega u planinama i koliko snijeg traje, a koliko nema snijega. Bit će, dakle, manjih, kratkih iznenađenja ka kraju zime, ali ništa osobito.

Na primjedbu da treba dobro razmisliti kad je zadnji put zbog bure zatvoren Maslenički most – onaj "Radićev", koji je bura ranije svako malo zatvarala, prof. Grisogono za Slobodnu Dalmaciju kaže:

– Hm, bilo je bure, ali doista ne one prave, kakvu spominjete. Šteta za pršute, eh. Ali sjetite se bure u veljači 2012., kad je bilo više od tisuću lomova kostiju u Splitu. Mi – moja mala istraživačka grupa – i dalje proučavamo buru, u svoje slobodno vrijeme, naravno. Jer vlast i hrvatsku ispolitiziranu znanost to ne zanima. Odgovor i na pitanje o buri leži u slabljenju razlika srednje temperature između naših i polarnih krajeva, time slabi jako smicanje vjetra po visini i zadržavanje sinoptičkih situacija koje pogoduju dugotrajnoj buri. Naša mala grupa mjeri i dalje buru kod Maslenice najnaprednijim tehnikama i uskoro ćemo pokazati rezultate. Na primjer, udari bure u prosjeku ne slabe u odnosu na klimatološke, tj. udare bure u prošlosti. Nadalje, istražujemo ponašanje bure u navjetrini, dakle prije spuštanja niz planine prema moru.

– Na globalnoj skali - dodaje prof. Grisogono - zna se da će 2020. godina biti jedna od dvije najtoplije godine – uz 2016. – otkad postoje mjerenja, a i ove naše civilizacije. To je zabrinjavajuće, jer je 2016. imala podršku El Niña, što u prosjeku podiže srednju temperaturu zraka zbog topline mora. Međutim, 2020. godina imala je negativan efekt takozvanog ENSO-a, odnosno La Niñe, što u prosjeku spušta srednju globalnu temperaturu zraka.