STANJE PRIPRAVNOSTI Sastao se i Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske
Zbog situacije uvjetovane poplavama na području nekoliko županija, u Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje 12. rujna, zbog situacije uvjetovane poplavama na području nekoliko županija, održana je izvanredna sjednica Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske. Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske sazvan je radi daljnjeg praćenja stanja u područjima ugroženim poplavama s ciljem analiziranja situacije na terenu, procjene mogućeg daljnjeg razvoja događaja te donošenja zaključaka o konkretnim budućim postupanjima u cilju zaštite i spašavanja stanovništva i materijalnih dobara.
Na sjednici je zaključeno da se u stanje pripravnosti stave sve raspoložive civilne snage te pripadnici Oružanih snaga RH za pomoć ugroženim područjima te da se intenziviraju radovi u obrani od poplava koji su već započeli na području Donjeg Mekušja u Karlovačkoj županiji te na području općina Lekenik (Žažina, Letovanić) i Sunja (Letina - desni sunjski nasip) na području Sisačko-moslavačke županije.
Uslijed obilnih kišnih oborina, koje od 10. rujna padaju na gotovo cijelom području Republike Hrvatske te rasta podzemnih voda, dolazi do plavljenja stambenih, gospodarskih i cestovnih objekata te poljoprivrednih površina.
Zbog bujičnih voda koje su plavile okućnice i lokalne prometnice, na poplavljenim područjima postavljaju se vreće s pijeskom te ispumpavaju podrumske prostorije.
Ovogodišnji rujan već sada spada u klimatološku kategoriju “ekstremno kišan” u većem dijelu zemlje. To se odnosi na sjeverozapadnu Hrvatsku, zapadnu Slavoniju, Liku, Gorski kotar, cijelu Dalmaciju i Kvarner.
Na sanaciji, praćenju i poduzimanju aktivnosti u otklanjanju posljedica poplava angažirani su vatrogasci, pripadnici Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, ŽUC, radioamateri, HGSS, policija i dr.
Na području Šibensko – kninske županije, gdje je stanje u protekla dva dana bilo najkritičnije, uz raspoložive lokalne operativne snage angažirano je i 18 pripadnika Državnih vatrogasnih intervencijskih postrojbi iz Šibenika i Zadra (DUZS), dok je u pripravnosti i 20 pripadnika DVIP-a Split. Na područje Dubrovačko – neretvanske županije, kao ispomoć lokalnim vatrogascima upućeno je 8 pripadnika Državne vatrogasne intervencijske postrojbe - odjela Dubrovnik.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje uz pripadnike DVIP-a do sad je na raspolaganje dala i 20 pumpi za područje Šibensko – kninske županije te 600 vreća za zaštitu od poplava (jednokratne, samoupijajuće) za područje Sisačko – moslavačke županije.
U Županijske centre 112 stigli su brojni pozivi građana o posljedicama nevremena. U splitskom centru 112 su u samo dva sata imali preko 300 dojava, dok je šibenski Županijski centar 112 zaprimio preko 600 poziva građana. Većinom se radilo o poplavama gotovo svih prizemnih objekata.
Državna uprava za zaštitu i spašavanje kontinuirano prati stanje na terenu, pozorno prati prognoze DHMZ i Hrvatskih voda, promptno obavještava zapovjednike operativnih snaga na terenu te upućuje na poduzimanje određenih operativnih aktivnosti sukladno potrebama. Pročelnici Područnih ureda u stalnom su dežurstvu, komuniciraju s načelnicima, gradonačelnicima i županom te predlažu sazivanja sjednica Stožera zaštite i spašavanja radi koordinacije i praćenja situacije na terenu.
Analiza količina oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine, prema službenim mjerenjima i podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, pokazuje da su u većini dijelova Hrvatske izmjerene količine oborine oko 100 mm, jedino su u dijelovima Istre i istočnoj Slavoniji izmjerene količine manje od 70 mm. Maksimum količine oborine od 251 mm izmjeren je u Dubrovniku.
Na svim analiziranim postajama, količine oborine premašile su višegodišnji prosjek (1961.-1990.) izračunat za isti period. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da su u unutrašnjosti Hrvatske količine oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine premašene uglavnom za 200 do 400%, a na Jadranu pokazuje odstupanje u rasponu od 57% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lošinju (8.4 mm) do 912% tog prosjeka u Komiži (251 mm).