Ono što je zajedničko Barceloni, Grazu, Oslu, Rzeszówu, ali i Dubrovniku je jačanje javnog prometa, povećanje cijena parkinga u samom centru grada, ali i takse na automobile kako bi se smanjio broj automobila u gradovima, piše tako Splitski dnevnik.

"U posljednjih 40 godina se malo ili gotovo ništa nije ulagalo u prometnu infrastrukturu, a kada se tu doda i dolazak turista onda imamo ovo što imamo. Mi smo od samog početka odlučno krenuli to rješavati i zbog toga nam je važno čuti struku i drugih velikih gradova od kojih ćemo učiti”, kaže splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara i smatra da kad se riješi prometni problem u Splitu, riješio se i u Solinu i Kaštelima, a rješenje prometnice prema Omišu rješenje je za cijelu aglomeraciju.

“Ne može se to rješavati samo izgradnjom cesta. Mi smo ovih dana počeli graditi novi ulaz u grad na zaobilaznici Zbora narodne garde i spuštanja prema Poljičkoj kako bismo rasteretili ulaz iz izlaz s Domovinskog rata, u tijeku je projektiranje zaobilaznice od Mravinaca do Stobreča, preko Karepovca što bi trebalo biti završeno u rujnu, a do kraja godine trebala bi biti gotova cjelokupna prometna dokumentacija i elaborat za otkup zemljišta. Kada tome pridodamo podizanje kvalitete našeg javnog prijevoza s kupnjom novih autobusa uz električne bicikle koje ovih dana postavljamo po gradu vjerujem da ćemo uspjeti smanjiti ovaj negativnu sliku u gradu”, kaže Krstulović Opara, a što se tiče izrade Prometne studije ona će se neko vrijeme pričekati.

“Loša prometna infrastruktura stvara i probleme u javnom gradskom prijevozu. Split nema posebne trake za autobuse, sustav semafora nije prilagođen protočnosti autobusa, a imamo i zastario vozni park. Godišnje prevezemo oko 35 milijuna putnika i prijeđemo oko 10 milijuna kilometara, pa nas problem s infrastrukturom najviše muči, a i sami ste svjedoci jutrošnjim gužvama. Po pola sata i građanima treba da prođu dionice u centru grada, a tako i autobusima, pa često dolazi do poremećaja u linijama”, kaže direktor Prometa, Miroslav Delić.

A kako prisiliti građane da što više koriste gradski promet umjesto automobila? Možda rješenje za to ima Oslo koje naplaćuje takse za kupnju automobila.

“Problema s prometom imamo i mi, ali mi u Norveškoj imamo hrabre političare koji su iznašli rješenja, koja nisu trajna, jer se problem s vremenom modificira, ali su striktna. Bazirali smo se na alternativne vrste prijevoza, poput bicikla, ali i na sam javni prijevoz. Grad Trondheim je na primjer uveo neku vrstu takse na ulazak automobilima u grad i s njom se financira infrastruktura. Tako destimulira se posjedovanje automobila, a potiče se korištenje javnog prijevoza. Naime, niti jedan grad ne može biti održiv s prevelikim brojem automobila, to niti jedna infrastruktura ne može pratiti”, kaže Jorn Roar Moe voditelj odsjeka za prostorno planiranje Grada Osla.

U Oslu ima oko 650 tisuća stanovnika i 220 tisuća registriranih automobila, pa je jasno da su ove mjere dale rezultate.

Parking za bogate

Možda tim tragom krene i Dubrovnik u kojem fali parkirališnih mjesta. 

“Dio problema smo riješili tako da smo oko stare gradske jezgre omogućili parkiranje samo našim građanima, a svi ostali moraju ići na zatvorena parkirališta, te smo time preusmjerili naše goste na parkirališta gdje više-manje uvijek nađu mjesto. Naravno, imamo i zone parkiranja i tako pokušavamo utjecati na promet u mirovanju”, kazao je direktor Sanitata Tomislav Tabak .

Politika visokih cijena također je dala svoje učinke, ali nije dala velike rezultate.

“Radi se o gostima visoke platežne moći koji će platiti visoke cijene kada dođu u Dubrovnik, ali baš ako želite parkirati uz sam grad to ćete plaćati. Politika visokih cijena bila je namijenjena tome da se stimulira i građane i goste da niti ne ulaze u samu gradsku jezgru, već da automobile ostavljaju izvan centra grada i koriste javni gradski prijevoz”, smatra Tabak.