Među ostalim ističe se prijedlog povećanja maksimalnog iznosa participacije koji s današnjih dvije tisuće kuna raste na četiri tisuće kuna, a osim toga povećali bi se i iznosi participacije za razne bolničke usluge pacijentima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. 

Tako bi participacija za specijalističku zdravstvenu zaštitu za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja rasla s 25 na 33 kune, za specijalističku dijagnostiku s 50 kuna na 67 kuna, a za troškove bolničkog liječenja sa 100 na 134 kune.

Inače, u ovim izmjenama spominje se i uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda, no o tome nema mnogo detalja obzirom da će se oni definirati pravilnikom, a ne zakonom. HZZO bi prema ovim izmjenama trebao objediniti osnovnu, dopunsku i dodatnu listu lijekova i medicinskih proizvoda. 

Izmjene zakona predviđaju i strožu kontrolu bolovanja. Kontorolori HZZO-a moći će zakucati pacijentu na bolovanju na vrata i provjeriti je li bolovanje neosnovano. U tom slučaju za liječnika bi se pisala novčana kazna od 660 pa do 2650 eura, a pacijentu na lažnom bolovanju od 1060 do 1990 eura kazne. Na bolovanju tako pacijent ne bi smio raditi druge poslove, primjerice poljoprivredne u vrtu i slično. 

Smanjio bi se i broj domova zdravlja, pa bi tek jedan bio dovoljan u cijeloj županiji. No u njima bi trebao rasti broj liječnika specijalista. 

Županijske bolnice postale bi državne, a bolnice bi se mogle organizirati kao centri izvrsnosti za pojedine bolesti ili dijagnostičke postupke. Županije zadržavaju svoja osnivačka prava nad domovima zdravlja, zavodima za hitnu medicinu i zavodima za javno zdravstvo.

Za doktore medicine uvela bi se jedna promjena, pa bi morali odraditi jednu godinu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prije odobravanja specijalizacije.

Hrvatski zavod za hitnu medicinu prema izmjenama bi bio nadležan i za sanitetski prijevoz i telemedicinu.  D