Siromašni odustaju od primanja socijalne naknade jer im se država zauzvrat upisuje na nekretnine
Sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji je stupio na snagu 1. siječnja, svaki primatelj socijalne pomoći mora dati jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, i to na temelju državne zabilježbe na nekretnine, čak i one u kojima primatelji pomoći i njihova djeca žive.
Među primateljima socijalne naknade puno je starijih ljudi, slabije obrazovanih, mnogi ne razumiju zašto im se država upisuje na kuće i koje su im opcije. Pa odustaju od socijalne nakande.
“Prema našim informacijama, najmanje 530 građana je iz tog straha odustalo od primanja ove naknade, iako nemaju sredstva za osnovne životne potrebe”, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Ministar socijale Marin Piletić je objasnio kako je inačica takvog instituta postojala i ranije te da je “dužnost svakoga od nas brinuti o roditeljima, bakama i djedovima”.
“Korisnik te zakonske obveze nema rizika da će mu se za života išta dogoditi od strane države”, rekao je Marin Piletić, javlja N1.
No, što kad u istoj toj kući živi i cijela siromašna obitelj pa nakon smrti korisnika djeca i supružnik nemaju odakle vratiti državi iznos socijalne pomoći?
“Postoji zakonska obveza da vlasnici nekretnine u dogovoru sa Zavodom za socijalni rad dogovore mogu li biti oslobođeni plaćanja koje je preminuli korisnik dobio. Nije jedan kroz jedan da će netko ostati bez nekretnine, to nije namjera ni zakona ni pružanja socijalne pomoći. Ispitat ćemo tu zakonsku odredbu”, istaknuo je ministar Piletić.
Fra Vladimir Vidović, voditelj pučke kuhinje u Domu sv. Antuna, smatra da će nove odredbe zakona utjecati na odluku građana: “Utjecat će sigurno. Ljudi će sigurno dobro razmisliti hoće li i dalje primati socijalnu naknadu što će automatski imati posljedicu da će ti ljudi morati tražiti pomoć na drugim mjestima. Jedno od tih mjesta smo mi.”
Zbog ovakve i niza sličnih loših odredbi u aktualnom zakonu, profesorica i stručnjakinja za socijalnu politiku napustila je radnu skupinu kad se zakon pripremao. Olja Družić Ljubotina, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže: “To je uvijek bilo pravo, a ne kreditiranje. Mislim da puno tu ide stava donositelja politika da se to pravo mora zaslužiti. To je kriv način gledanja i vrlo socijalno neosjetljiv.”
Struka zaključuje da je ovakav institut apsolutno neprimjeren u državi u kojoj je svaka peta osoba nezaposlena, a je li i neustavan – moglo bi se ispitivati i na ustavnom sudu jer stručnjaci koji se bave siromašnima razmatraju mogućnost ustavne tužbe.
