Najrazorniji je u hrvatskoj povijesti, pak, bio poznati dubrovački potres 1667. Bila je to najveća katastrofa u, tada, 1200 godina povijesti grada. Tog jutra, 6. travnja 1667., kamene gromade sa Srđa rušile su sve pred sobom, more je divljalo, buknuo je i požar . Srušen je gotovo cijeli grad, a iako se ne zna točan broj poginulih i ranjenih, procjenjuje se da ih je oko 2200. Usporedbe radi, Dubrovnik je u to doba brojao oko 6000 stanovnika. Grad se nakon tog potresa sporo i dugo oporavlja, piše Večernji.

Kako je nedavno u razgovoru za Večernji list rekao seizmolog Krešimir Kuk, kada je u veljači val slabijih potreba pogodio Zagreb, briga je realna jer živimo na seizmički aktivnom području.

- Potresi kod nas postoje, uvijek ih je bilo i bit će ih, toga moramo biti svjesni – započeo je Krešimir Kuk iz Seizmološke službe Hrvatske.

Ogromne su to brojke - na tisuće potresa zadesi našu zemlju svake godine, ali većinom su slabi pa ih građani ne osjete, zabilježe ih jedino instrumenti.

Seizmički je najaktivnije južno priobalje, od Splita pa južnije, što znači da su potresi tamo češći i jači, a slijede šire riječko i šire zagrebačko područje. Najrjeđe se, pak, tresu Istra, dio Like i sjeveroistočna Slavonija. No, to ne znači da u tim područjima nema potresa, oni su samo rjeđi i slabiji nego u onima koja su označena kao opasnija. Unatoč svoj suvremenoj tehnici, potresi se ne mogu predvidjeti.

- Pitanje je hoće li se ikada i moći predvidjeti. Vrijeme je tu najproblematičniji faktor. Dosta se dobro može reći gdje će se potresi događati i izračunati njihovu maksimalnu jačinu, ali nikako se ne može znati kada će se dogoditi, i to će vjerojatno još dosta dugo ostati problem – ističe on.

Ne može se čak ni suziti okvirno vrijeme na tjedan ili mjesec dana.

- Niti približno! Nema nikakvih indicija, nikakvih metoda kojima bi se moglo procijeniti vrijeme nastanka potresa. Oni su geološka pojava, koja se priprema u vrlo velikom vremenskom periodu. Ploče se pomiču, stijene se pritišću, dolazi do napetosti, a hoće li to puknuti danas, sutra, za godinu ili sto godina, iz perspektive događanja potresa je to još uvijek izuzetno kratko vrijeme, i zato nam je nemoguće govoriti o vremenskom predviđanju potresa – rezimira sugovornik.

Locirati se budući potres, pak, može vrlo uspješno.

Više pročitajte OVDJE.