No, iako mnogi smatraju da je najgore iza nas, dio stručnjaka upozorava da nam suočavanje s pravim posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa tek predstoji i da je pred nama nekoliko vrlo teških godina.

Podaci koje su ovih dana objavili eurostatističari pokazuju da su upravo zaposleni u Hrvatskoj najveće žrtve koronakrize. Naime, prema procjenama Eurostata, dohoci zaposlenih u Hrvatskoj u ovoj su godini čak 10,6 posto manji nego u prošloj godini, što Hrvatsku svrstava na neslavno prvo mjesto ljestvice EU po padu dohodaka u EU. Taj podatak u našem slučaju više nego dvostruko nadmašuje prosjek EU, u kojoj su se dohoci zaposlenih u ovoj godini smanjili, također prema procjenama Eurostata, 4,8 posto. 

Glavne razloge smanjenja dohodaka eurostatističari vide u znatnom povećanju bolovanja koje je donijela pandemija koronavirusa. Također, upozoravaju da su mnoge tvrtke stavile ključ u bravu ili rade skraćeno, kao i da su tijekom lockdowna gospodarstva prestala s radom. Posljedica toga su i otpuštanja, kao i neprodužavanje ugovora o radu na određeno vrijeme, ali i skraćeno radno vrijeme i izostanak sezonskog zapošljavanja. Sve u svemu, manje odrađenih radnih sati, a time i manja primanja zaposlenih. 

No, i državna statistika pokazuje da su se primanja zaposlenih u koronakrizi smanjila. Naime, dok je prosječna neto plaća u zemlji u siječnju iznosila 6796 kuna, u rujnu je ona bila 50-ak kuna manja i iznosila je, prema podacima DZS-a, 6747 kuna. Slična kretanja pokazuje i medijalna neto plaća: u siječnju je, prema podacima državne statistike, iznosila 5846 kuna, a u rujnu gotovo 90 kuna manje, odnosno 5757 kuna, piše Index.