Politički analitičar Žarko Puhovski analizirao je za N1 lokalne izbore. Prema njegovom mišljenju jedino će lokalni izbori u HDZ-ovoj utvrdi Zadru i SDP-ovoj utvrdi Rijeci biti od nacionalnog značaja. A i to samo u slučaju ako HDZ izgubi Zadar, a SDP Rijeku.

Najveća predizborna gužva bit će u tri velika, no ne i najveća grada: Slavonskom Brodu, Puli i Dubrovniku, jer tu je najviše kandidata. U sva tri broj gradonačelničkih kandidata veći je nego u najvećim gradovima. Dok je u Zagrebu i Zadru po sedam kandidata za gradonačelnika, u Splitu i Rijeci po šest, a u Osijeku četvorica, u Slavonskom Brodu ih je osmero, u Dubrovniku devet, a u Puli čak deset. I ne samo to. Velik je i broj kandidacijskih lista za članove gradskih vijeća: U Dubrovniku i Puli natječe se čak 11 lista, a više ih je samo u Zagrebu – dvanaest.

Puhovski je komentirao pitanja zašto baš Pula, Dubrovnik i Slavonski Brod prednjače brojem kandidata te ima li nekog posebnog razloga većem interesu za vlast u tim gradovim.

“U Slavonskom Brodu stvar je jasna. Imaju gradonačelnika (Mirka Dusparu, nap.a.) koji je već jako dugo tu (20 godina, nap.a.) pa se javlja neka vrst spontane želje da se prekine ta inercija, da se vidi neko novo lice. U Dubrovniku se radi o tome da su ljudi osjetili slabljenje HDZ-a na tom južnodalmatinskom krilu. HDZ tamo ostaje bez dugogodišnjeg župana, a ispitvanja javnog mnijenja pokazuju da i u nizu drugih tamošnjih mjesta slabo prolaze. Ipak, mislim da Mato Franković i dalje ima dobre šanse jer se on modelski pametno ponaša. Oslanja se na Vladu, a diskretno, ali jasno se ograđuje od stranke budući da je stranka nepopularna, a Vlada relativno popularna”, kazao je Puhovski za N1.

Od spomenuta tri grada, smatra da je najotvorenija situacija u Puli.

“Sadašnji gradonačelnik (nezavisni Filip Zoričić, nap.a.) nema stranku uza sebe, a bilo je i igara oko spominjanja da on nije pravi Puležan. U lokalnim sredinama, kada se stvari zaoštre, takvo što vrlo brzo ispliva na površinu pa čak i u sredinama poput Pule koje slove kao tolerantne”, kaže.
Ukratko, po mišljenju Puhovskog, u Slavonskom Brodu su male šanse da dođe do promjene vlasti, najmanje u Dubrovniku, a najveće u Puli gdje je i najviše kandidata.

U Slavonskom Brodu aktualnom gradonačelniku Duspari protukandidati su Davor Cibula (Možemo), Ante Gojević (Domovinski pokret), Mato Klarić (nezavisni), Slavica Lemaić (nezavisna), Matej Pudić (nezavisni), Anto Ravlić (SDP) i Tomislav Tekić (HDZ).

U Dubrovniku, uz aktualnog HDZ-ovog gradonačelnika Frankovića kandidati su i Anita Bonačić Obradović (Slobodno-SDP-Srđ je Grad), Marko Dragičević (nezavisni), Valentin Dujmović (HNS), Viktorija Knežević (Centar), Maro Kristić (nezavisni), Ričard Milun (DP), Željko Raguž (DUSTRA) i Pero Vićan (DDS).

U Puli, pak, uz sadašnjeg gradonačelnika Zoričića u izbornu utrku idu Lorena Boljunčić (nezavisna), Valter Boljunčić (IDS), Zlatko Devedžić (nezavisni), Peđa Grbin (SDP), Katarina Jukić Jakopič (nezavisna), Goran Mihovilović (nezavisni), Elvis Morina (nezavisni), Dušica Radojčić (Možemo) i Sean Soldatić (SDP).

Velik broj gradonačelničkih kandidata u Puli i Dubrovniku bio je i na prošlim lokalnim izborima – u oba po osam, a na pretprošlima ih je u Dubrovniku bilo sedam. Očito je riječ o sredinama gdje ne manjka volje za političkim angažmanom i radom za opće dobro te želje za vlašću.

Uočljivo je također da te volje i interesa u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ponajprije u Slavoniji, ima znatno manje nego u Istri, na Kvarneru i u Dalmaciji. Primjerice, od osam velikih gradova s najviše gradonačelničkih kandidata, čak šest su iz Primorske Hrvatske (Pula, Dubrovnik, Zadar, Split, Rijeka i Šibenik), a od pet gradova s najviše kandidiranih lista za članove gradskih vijeća četiri su primorska – Pula, Dubrovnik, Zadar i Split.
Puhovski taj podatak stavlja u kontekst socijalnih osnova političkog pluralizma.

“U Slavoniji imamo rastuće nezadovoljstvo HDZ-ovom politikom, no istodobno ondje postoji i svijest o tome da bez HDZ-a ne ide jer se nije pojavila ozbiljna alternativa. Koliko god se ulagalo puno u Slavoniju, a to je sad zbilja istina, Slavonija se naprosto prazni i ondje postoji neka vrst vakuuma što izaziva atomosferu depresije. Istovremeno postoji osjećaj da je vlast – od državne do gradske i općinske, prekrila sve i da za aleternativne opcije nema prostora”, ističe za N1.

S druge strane, kaže Puhovski, u Dalmaciji je došlo do slabljenja HDZ-a.

“Tamo imate mnogo jače lokalne liste i jaču tradiciju urbanog zajedništva. Osim toga, objektivno gledajući, Dalmacija je dobitnik hrvatske ekonomske situacije zadnjih desetljeća. Ne treba se vraćati u doba prije Drugog svjetskog rata kada se u Dalmaciji umiralo od gladi dok je Slavonija bila bogata. Slično, ali uz manje razlike, bilo je i u 1960-ima.”