Prvi Kršćani nisu slavili Božić, evo od kada datiraju prvi podaci o slavljenju i zašto baš 25. prosinca
Božić je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana koji slavi rođenje Isusa Krista, sina Božjega, a sam njegov naziv zapravo je umanjenica od riječi Bog. Engleska riječ za Božić – Christmas predstavlja skraćenicu sintagme koja u prijevodu znači Kristova misa, dok neki etimolozi vjeruju kako je to egipatska posuđenica složenice Khristos-Mas, što u prijevodu znači Kristovo rođenje.
Iako je važan vjerski blagdan, mnogi vjernici ne znaju kako je zapravo Uskrs najvažniji kršćanski blagdan, no zahvaljujući komercijalizaciji Božića koja se dogodila u posljednjih nekoliko desetljeća, došlo je do popularizacije ovog blagdana i zapostavljanja temeljnih teoloških vrijednosti koje on predstavlja. Također, mnoge nekršćanske zemlje u božićno vrijeme ukrašavaju gradove u božićnom duhu i kite božićna drvca.
Božić slavimo 25. prosinca, a božićno vrijeme traje od Božića pa do Isusova krštenja, a to je uvijek nedjelja nakon blagdana Sveta Tri Kralja, kada se i službeno skida božićno drvce. Pravoslavni vjernici Božić slave 7. siječnja jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan.
Prvi kršćani nisu slavili Božić
Budući da Novi zavjet ne navodi točan datum Isusova rođenja, prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs, a prvi zabilježeni podaci o slavljenju Božića datiraju iz 4. stoljeća u Rimu. Iako do danas nije razjašnjeno zašto se Božić slavi baš 25. prosinca, prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se na taj dan u još uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca, pa se Crkva odlučila razračunati sa starim poganskim religijama, te na taj datum počela slaviti rođenje Isusa Krista koji se smatra stvoriteljem sunca, točnije božanskim suncem s visine
U ranom srednjem vijeku, Božić je bio zasjenjen blagdanom Sveta Tri Kralja, ali se poslije situacija promijenila. Četrdeset dana prije Božića nazivali su se 'četrdeset dana svetog Martina', a počinjali su 11. studenog. Danas to razdoblje traje četiri tjedna i naziva se došašćem ili adventom što znači dolazak, dok se vrijeme od Božića do Sveta Tri Kralja naziva dvanaestodnevnicom.
Kršćani su od davnina dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine, a to je vrijedilo u gotovo čitavoj Europi. Osim činjenice da se Nova godina često naziva Mladi Božić ili Mali Božić, o tome govore i stihovi poznate hrvatske božićne pjesme 'Narodil nam se kralj nebeski'. Crkva je tek 1691. godine prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.
