Od otvaranja za promet do jučer u 12 sati Pelješkim mostom prošlo je ukupno 782.405 vozila. Od 26. srpnja kad je most pušten u promet prosječno je dnevno prometovalo više od 12.000 vozila, otkrio je za Jutarnji list Slaviša Babić, voditelj Odjela za promet Hrvatskih cesta.

Babić je u četvrtak na konferenciji "Znanost i razvitak prometa - ZIRP 2022" u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba iznio detaljne podatke o prometnoj opterećenosti Pelješkog mosta te detaljnu analizu s usporedbom prometa na dionicama državne ceste DC8 u blizini graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli (Neum) te usporedbu prometa kroz Ston prije i nakon puštanja Pelješkog mosta u promet. Prema toj analizi Pelješki most je definitivno doveo do izmjene prometnih tokova u tom dijelu Hrvatske. Prema podacima iznijetim na Konferenciji od otvaranja mosta promet na graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini te kroz Neum pao je za preko 70 posto.

Kada se usporedi broj vozila u vršnim periodima u 2019. godini, prije pandemije koronavirusa i danas dolazi se do frapantnih podataka. U razdoblju od 26. srpnja do 29. rujna 2019. godine prosječni broj vozila na graničnom prijelazu na ulazu u BiH bio je oko 10.000 vozila, a u najopterećenijim vikendima tijekom turističke sezone dnevno je prometovalo oko 14.500 vozila.

Usporedivo s tim, ove godine je u istom razdoblju prosječno prometovalo preko 12.000 vozila dok je u vršnom razdoblju preko mosta dnevno prometovalo između 18 i 19 tisuća vozila. Slaviša Babić to objašnjava činjenicom da sada putnici u tranzitu, koji odlaze u Crnu Goru, Kosovo, Makedoniju ili Albaniju više preferiraju putovanje autocestom kroz Hrvatsku i Pelješkim mostom negoli preko Bosne i Hercegovine. Babić je u svoj prezentaciji iznio kako je mostom najviše vozila prometovalo u subotu, 30. srpnja, njih 19.029, dok je na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli (Neum) u usporedivu subotu 2019. godine, dakle prije krize uzrokovane koronavirusom, prometovalo 14.697 vozila.

Ovaj veliki promet Pelješkim mostom i njegovo smanjenje kroz Neum posljedično je dovelo do povećanja prometa kroz Ston. Tako se promet kroz to mjesto povećao za čak 75 posto, ali većih zastoja nije bilo s obzirom na zabranu teretnog prometa koje je još uvijek na snazi te reguliranje prometa u Stonu od strane Policije.

Babić je za kraj naglasio kako do sada na samom mostu nije bilo prometnih nesreća.

Na skupu u Šibeniku o detaljima izgradnje mosta govorio je Davor Trlaja, glavni inženjer. Prema njegovim riječima tijekom izgradnje Pelješkog mosta uloženo više od 6 mil. radnih sati te je ugrađeno 68.000 m3 betona, što je zapremina 27 olimpijskih bazena. Također, za usporedbu, ukupna količina ugrađenog čelika jednaka je masi 12 Eiffelovih tornjeva.

Značajan doprinos odvijanju prometa na Pelješkom mostu dali su i stručnjaci i znanstvenici Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pripremom Revizije sigurnosti cestovnog prometa Pelješkog mosta. "S postupkom revizije nastavili smo i nakon puštanja mosta u promet kako bi se utvrdilo jesu li potrebna neka dodatna unapređenja cestovne sigurnosti na mostu ili pristupnim cestama. Reviziju važnih prometnih objekata prije puštanja u promet te u početnoj fazi korištenja nalažu nam i europske direktive o sigurnosti prometa." – istaknuo je dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić.