Unazad nekoliko mjeseci Hrvatska narodna banka od banaka zatražila je od banaka podizanje protucikličkog sloja zaštitnog kapitala signalizirajući i mogućnost novih mjera. S podizanjem ključnih kamatnih stopa zbog obuzdavanja inflacije, hlađenje je na horizontu, ali je otvoreno hoće li ono biti kontrolirano ili je izgledan oštriji pad cijena, piše Poslovni dnevnik.

Iz perspektive analitičara i nekretninskih agenata, rast cijena mogao potrajati u okolnostima ulaska u eurozonu i Schengen koji će ulaganja u Hrvatsku učiniti manje rizičnima. Taj optimizam ne dijeli i profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica.

“Imamo neodrživ rast cijena i pitanje je hoće li se on prekinuti s porastom kamatnih stopa nježno ili će imati šire društvene manifestacije. Nitko ne zna kako će to završiti”, smatra Tica.

Cijene nekretnina u Europi su od 2010. godine porasle za 48 posto

Dodaje da domaće nekretninsko tržište, konkretno ono stambenih nekretnina, gura inozemna potražnja pa se nekretnine ne kupuju za stanovanje već za iznajmljivanje što za sobom povlači rast cijena. Razmjere ilustriraju oglasi na oglasnicima i platformama poput Airbnb-a i Bookinga gdje je, ugrubo, pet puta veća ponuda za turistički nego dugoročni najam.

“Rast kamatnih stopa trebao bi usporiti rast cijena u Europskoj uniji i Hrvatskoj, no glavno je pitanje kako će se prilikom pooštravanja uvjeta kreditiranja ponašati stranci. Kod nas je ogromni udio stranih transakcija, a podataka o kojem se tipu investitora radi nema.

Mi ne znamo kolik je udio dugoročnih investitora, a koliko je špekulativne potražnje i kako će oni reagirati na rast cijena zaduživanja i kamatnih stopa na štednju i depozite, hoće li i nastaviti dolaziti ili odlaziti”, upozorava Tica.

Cijene u oglasnicima ovisit će, dakle, o potezima Europske središnje banke i dozi agresivnosti s kojom će se hvatati u koštac s inflacijom.

Istraživači ECB-a Jan Hannes Lang, Markus Behn, Barbara Jarmulska i Marco Lo Duca ističu važne izravne i neizravne veze između tržišta nekretnina, gospodarstva i financijskog sustava. “Nominalni rast cijena rezidencijalnih nekretnina snažno je ubrzao nakon 2020. dosegnuvši najvišu stopu rasta u zadnjih 20 godina u okolnostima snažnog hipotekarnog financiranja”, ističe se u publikaciji.

Ističu da je globalna kriza 2008. bila izvrstan primjer kako potencijalno veliki negativni efekt prsnuća nekretninskog balona može imati za gospodarstvo u cjelini i financijski sustav, podcrtavajući da je trend napuhavanja i potom pucanja (cjenovnog balona) “uobičajen uoči financijskih kriza” i da vodi dužoj i produbljenoj recesiji. “Činjenica da su prošle financijske krize u Europi dovele do prosječnog pada outputa za 8 posto pokazuje da nekretninski baloni mogu biti vrlo skupi za društvo”, ističu.