Nakon početka karijere i studija u Italiji, vodio je kuhinje brojnih restorana u najpoznatijim turističkim destinacijama na Mediteranu. Između ostalog, radio je u vrhunskim restoranima Egipta, Grčke, Španjolske i Hrvatske, piše Index.hr.

Surađivao je s brojnim časopisima, uključujući StoryGourmet, a bio je i član žirija popularnog kulinarskog showa "Masterchef", piše Index.

Bio je glavni chef u nekoliko domaćih restorana, uključujući Tramerku i Skalinadu u Voloskom, Conca D'oro u Rijeci, Bevandu u Opatiji te bistro Barbieri's u Zagrebu.

U 2017. godini je otvorio prvi hrvatski restoran u Kataru; bistro Qavannu u Dohi.

Barbieri je istovremeno vodio luksuzni restoran i bistro, opatijsku Bevandu i riječku Conca d'Oro. U 2016., na godišnjoj nagradi Dobri restorani, Bevanda je proglašena najboljim restoranim u Hrvatskoj. Tim povodom Barbieri je dao intervju za Plavu kamenicu, u kojemu je razgovarao o novoj definiciji lokalne hrane, globalnom procvatu bistroa, restoranskom biznisu i filozofiji kuhanja. Smatrao je kako je afirmacija lokalnog ključna za razvoj restoranske scene, u Hrvatskoj i vani. 

"Ne mislim samo na bolje vrednovanje lokalnih namirnica i proizvođača, već na novu interpretaciju lokalnog koja ga čini razumljivim kroz puno različitih kulturnih i socioloških kodova. Otkad se visoka kuhinja počela demokratizirati, kuhari komuniciraju sa sve raznolikijom publikom. Tko želi biti relevantan, mora biti dosta jak i precizan u kontekstualizaciji svog kuhanja", govorio je Barbieri. 

Tom prilikom je analizirao restoransku scenu u Hrvatskoj, govoreći kako su se nesretno poklopila dva trenutka. 

"Prvi je moment velika kriza za koju su nas, ako se sjećate, političari svojedobno uvjeravali da će zaobići Hrvatsku. Drugi element , povezan s prvim, čini zakonska regulativa, koja je svojedobno tvrtkama zabranila odbijanje troškova za reprezentaciju, čime su restorani ostali bez značajnog dijela prometa. Te su se dvije stvari poklopile, pa su u potpunosti devastirale našu restoransku industriju, koja se do 2009. godine doimala vrlo zdravom i poletnom," tvrdio je Barbieri.

Opisao je kako je izgledao njegov povratak u Hrvatsku, nakon godina rada u inozemstvu.

"Kad sam se vratio iz Italije, izgledalo je kao da je kod nas sve moguće. Svi restorateri ulagali su u inovacije, svi su kuhari željeli učiti, svi su se sommelieri natjecali da sastave što bolje vinske karte… Najvažnije je, međutim, da je publika željela iz dana u dana iskušavati nova jela. Tih prvih osam-devet godina ovog stoljeća gastronomska je Hrvatska provela u autentičnom uzbuđenju, entuzijazmu i želji da se bude najmoderniji, najmaštovitiji, najvještiji. A onda su došla ova dva događaja, koja su nas bacila desetljećima unatrag. Ne samo da su restorani, i oni najbolji, postali konzervativni, da su morali rezati troškove i da su naprasno prestali inovirati, barem kad je riječ o gastronomiji, nego su se i gosti počeli drukčije ponašati. Danas se ponovo susrećemo s puno gostiju koji tek uče gastronomsku abecedu. Pa ako vide nešto nepoznato, ne žele to ni kušati, nego unaprijed kažu da tu hranu ili takav način pripreme hrane ne vole", govorio je Barbieri prije nekoliko godina.

Vjerovao je kako je bistrologija spasila restoransku scenu.

Inače, Barbieri je sudjelovao i u Good Food Festivalu.