Telekomi su pristali na prijedlog, a pregovara se još oko nekih tehničkih detalja. Najosjetljivije pitanje u pregovorima je naplata PDV-a na otpisane dugove. To bi za operatore bio porezno nepriznati trošak. Banke s time nemaju problema jer nisu u sustavu PDV-a, dok jedinice lokalne samouprave i tvrtke u vlasništvu države ili lokalne samouprave oko toga nisu radile problem,  piše Novi list.

HT, Vipnet i Tele2, imaju oko 140 milijuna kuna tražbina pa bi pri otpisu duga po osnovi PDV-a morali platiti oko 25 milijuna kuna. Otprilike isti trošak proizlazi po osnovi poreza na dobit jer im to nije priznati trošak,

Konačni dogovor još nije postignut, ali Novi list tvrdi, pozivajući se na ne svoje neimenovane izvore, da su "telekomi sada unutra i da se moraju dogovoriti još neki tehnički detalji, te da telekomunikacijske tvrtke moraju oko tog projekta koš komunicirati s vlasnicima". A vlasnici su strane kompanije.

Novi list ne ulazi u pozadinu priče zašto su telekomi bili nezadovoljni vladinim prijedlogom. Navodi samo da su "telekomunikacijske tvrtke odbijale dogovor i ustrajavale na ovrsi, a Vlada je prijetila donošenjem zakona po kojem bi se uveo moratorij na prisilnu naplatu duga socijalno ugroženima". za vrijeme moratorija ne bi se obračunavale kamate na dug.

Prema prvotnom Vladinom prijedlogu vjerovnici bi dobrovoljno otpisali dug do 10.000 kuna građanima koji su blokirani do godinu dana. Država bi im dostavila potvrde da se radi o ljudima koji udovoljavaju utvrđenim kriterijima, a nakon toga otpis bi proširili i na komunalna poduzeća, odvjetnike itd. U međuvremenu je postignut dogovor da država, gradske vlasti i komunalne tvrtke mogu otpisom svog duga povećati taj iznos.

Banke, telekomunikaciji operatori i ostali privatni vjerovnici koji sudjeluju u dogovoru mogu zajedno otpisati ukupni dug do 10.000 kuna, ali ako građani uz to duguju još komunalnim tvrtkama ili javnim poduzećima, ona mogu otpisati još dodatnih 15 tisuća kuna.Tako se ukupni limit za otpis duga podiže na 25 tisuća kuna.