Kako piše Novi list, kada je riječ o obiteljskim mirovinama, to bi se povećanje trebalo značajnije osjetiti.

Mimo usklađivanja koje se provodi dva puta na godinu, primanja građana koji primaju obiteljsku mirovinu trebala bi rasti 10 posto. Za dodatnih tri posto trebale bi se povećati najniže mirovine. Na dodatna povećanja “penzići” trebaju čekati još najmanje četiri godine, što je jedini problem za umirovljenike.

Redefiniranje obiteljskih mirovina planirano je u NPOO-u, no jasno je istaknuto da se “povećanje ukupnog mirovinskog prihoda korisnicima tog redefiniranog oblika obiteljskih mirovina” planira uvesti do kraja prvog kvartala 2025., dakle za nešto manje od četiri godine. Obiteljske mirovine bi se u proljeće 2025. trebale povećati za 10 posto i to za 300.000 građana koji su korisnici te vrste mirovine.

Godinu dana kasnije, obiteljske mirovine bi trebale rasti, kao i najniže mirovine, za tri posto.

Što bi se sve trebalo povećati za korisnike obiteljske mirovine?

Povećanjem obiteljske mirovine povećat će se socijalna sigurnost građana koji nakon smrti bračnog ili izvanbračnog partnera, gube značajan dio prihoda, navode u Vladi. “Izmjenom pravnog okvira, omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog ili izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu, ali i povećanje obiteljske mirovine”, navela je Vlada. Mirovinski faktor mijenjao bi se u sustavu obiteljskih mirovina pa bi se obiteljske mirovine, za jednog korisnika, odnosno nasljednika mirovine (najčešće bračni drug) povećale za 15 posto, prenosi Novi list.

Prema Vladinu dokumentu, to će se učiniti preispitivanjem uvjeta, na prvom mjestu starosne dobi bračnog druga. Taj dodatak bi se u tom slučaju postupno povećavao. K tome, korisnicima obiteljske mirovine povećala bi se i razina adekvatnosti najniže mirovine koja ovisi i o mirovinskom faktoru, ne samo o navršenom mirovinskom stažu.

“Uvođenjem novog modela obiteljske mirovine može se očekivati povećanje prosječnog iznosa obiteljske mirovine za korisnike obuhvaćene izmjenama zakonskih propisa u prosjeku od oko 13 posto, što je oko 320 kuna u početnoj godini, čime bi se udio obiteljske mirovine u neto plaći povećao s oko 35 posto na približno 40 posto, što predstavlja povećanje udjela od oko pet postotnih poena”, računica je Vlade. U prosincu 2020., prosječna obiteljska mirovina iznosila je 2.330 kuna, dakle oko 500 kuna manje od ukupne prosječne mirovine. Oko 34 posto bio je udio u prosječnoj neto plaći.

Rast najnižih mirovina

Prema Vladinom NPOO-u rast će i najniže mirovine koje predstavljaju svojevrsnu socijalnu pomoć jer je država odredila najniži prag ispod kojeg niža ne može biti mirovina za 15, 30 ili 40 godina staža, unatoč tome što bi prema uplaćenim doprinosima trebala biti manja od tog iznosa.

Trenutačno u Hrvatskoj ima preko 268.000 korisnika najniže mirovine te je njihovo prosječno primanje 1.882 kune. Međutim, za primjerice 15 godina radnog staža, najniža mirovina određena je u iznosu od 1.041 kunu, a za 40 godina 2.775 kuna. “Korisnici najniže mirovine već sada u prosjeku primaju mirovinu koja je 56 posto veća od njihove mirovine koja bi im pripadala na temelju uplaćenih doprinosa”, navela je Vlada.

Prema pisanju Novog lista, to znači da bi bez zaštite koju im pruža institut najniže zajamčene mirovine, građani koji ionako nemaju dovoljna primanja i žive na granici siromaštva, dobivali upola manje iznose. Vlada u Planu priznaje da su prilikom planiranja reformi mirovinskog sustava ograničene fiskalne mogućnosti države i da to predstavlja velik izazov. Adekvatnost mirovina povećava svaka mjera, a to su veliki troškovi za državni proračun.

Oko 28 posto ukupnih rashoda državnog proračuna čine rashodi za mirovine, dok se doprinosima prikupi tek oko polovine.