Potražnja na tržištu rada nikada veća, ovih pet zanimanja je najtraženije u Hrvatskoj
Razina potražnje za radnicima je na nikada većoj razini. Ipak, u Hrvatskoj se najviše traže nisko kvalificirani radnici, a povećao se i broj ugovora na određeno.
Ekonomski institut u Zagrebu razvio je mjesečni OVI index online oglasa slobodnih radnih mjesta u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu.
U odnosu na 2021. godinu OVI je zabilježio rast od čak 26 posto, što govori u prilog daljnjem snažnom rastu potražnje za radom. U odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u 2022. bio je viši za gotovo trećinu ili 32,3 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama, opisano je na internetskim stranicama EIZ-a.
Kao i ranijih godina, najveći doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici nižih kvalifikacija te oni sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom doprinijela sa svega 2,4 postotna boda rastu ukupnog broja oglasa koji je iznosio 12,1 posto. Tome u prilog govore i podaci o pet najtraženijih zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara i knjigovođe koji se u odnosu na 2021. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje vozača. Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari, knjigovođe, konobari, hotelijeri/ugostitelji i referenti, dok su se među vrlo rijetkim negativnim doprinosima pronašli programeri, građevinski radnici, stolari i zidari.
U 2022. godini zabilježeno je i veće povećanje broja ugovora na određeno u odnosu na ugovore na neodređeno što je dovelo do toga da je udio ugovora na određeno u godinu dana ostao gotovo nepromijenjen, sa 46,2 smanjio se na 46,1 posto svih oglasa, ali je broj oglasa s ugovorima na neodređeno zabilježio smanjenje udjela te je dosegnuo 43,7 posto ukupnih oglasa u usporedbi s 44,0 posto u 2021.
