POLITIČARI IZ NAŠE ŽUPANIJE U SABORU Šimac Bonačić rječita i štedljiva, Šimunoviću 'maca popapala jezik'

Autor: Ivona Butjer Mratinović Autori fotografija: Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Pred nama su novi parlamentarni izbori koji bi se trebali održati 8. studenog, a Dubrovački dnevnik vas podsjeća na političare iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su bili saborski zastupnici u posljednjem sazivu.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP) jedina je dama među saborskim zastupnicima iz naše Županije u posljednjem sazivu. U Saboru je obnašala dužnost potpredsjednice Odbora za obitelj, mlade i sport, a bila je i članica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku i Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Šimac Bonačić u Saboru je, kao potpredsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport, vrlo često govorila o projektima vezanima upravo uz tu populaciju. U Saboru je, u svom sazivu, postavila pitanja u jedanaest navrata, a bila su vezana uz rješavanje problema dugih lista čekanja u bolnicama, povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, zaštiti proizvođača mandarina. Također je uputila pitanja vezana uz probleme braniteljskih udruga, stambeno zbrinjavanje branitelja i prava onih koji su u invalidskoj mirovini. Njena pitanja bila su vezana i uz Natječaj operativnog Programa za regionalnu konkurenciju, obustavama isplata oko 50 tisuća mirovina koje su išle osobama koje nisu imale OIB, strukturnim reformama u zdravstvu i socijalnoj skrbi, sporazumu o državnoj granici RH i BiH te promjeni zakonskih regulativa, a pitanje je bilo potaknuto ozlijeđivanjem radnika u Plivi.

Šimac Bonačić je, u odnosu na svog kolegu iz Sabora, HDZ-ovog Frana Matušića, često navedena kao primjer štedljive saborske zastupnice koja iz Dubrovnika u Zagreb putuje avionom, a ne automobilom, zbog čega su njeni troškovi putovanja višestruko manji.

Branko Bačić (HDZ) u Saboru je vršio dužnost predsjednika Odbora za zaštitu okoliša i prirode, a bio je i član Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo i Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. U Saboru je postavljao pitanja u 13 navrata, a tiču se ponajprije energetike. Tako je postavio pitanje oko nerealiziranih projekata iz tog područja, a kritizirao je i projekt istraživanja i iskorištavanja ugljikovodika u Jadranu. Ostala njegova pitanja bila su vezana uz privatizaciju ACI-ja, negativnom poslovanju 20-ak najvećih tvrtki u Hrvatskoj, projekte u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koji se prije svega tiču prometa i prometne izolacije, loše uvjete života na otocima, izgradnju Luke nautičkog turizma Vela Luka i novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb. U svojim pitanjima često je spominjao Pelješki most.

Mladen Marelić (SDP) u posljednjem sazivu Sabora bio je član Odbora za poljoprivredu i Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu. Kao saborski zastupnik je postavio tri pitanja, a to su ograničenja vezana uz sektor ribarstva otkako je Hrvatska ušla u EU, dok su se druga dva odnosila na izgradnju Pelješkog mosta.

Frano Matušić (HDZ) u Saboru je obnašao niz dužnosti. Tako je bio predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije i Odbora za vanjsku politiku, te član Odbora za europske poslove, Odbora za međuarlamentarnu suradnju, Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i zamjenik člana Izaslanstva Sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a. Postavljao je pitanja devet puta, a vezana su uz deficit u 2014. godini, sprsku knjigu u kojoj stoji kako su Držić i Gundulić bili Srbi, nelegalno postavljanje baznih stanica u Dubrovniku, prometnu izoliranost krajnjeg juga Hrvatske, izjave crnogorskog dužnosnika koji tvrdi kako Prevlaka nije Hrvatska te Gornje horizonte.

Inače, Matušić se nalazi na samom vrhu liste najrastrošnijih saborskih zastupnika obzirom da u Zagreb putuje automobilom.

Ivan Šimunović (HSP AS) u Saboru je vršio dužnost potpredsjednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a bio je i član Odbora za ratne veterane. Po svemu sudeći, ne voli verbalnu komunikaciju pa radije piše. Tako je uputio ukupno 61 pitanje, od čega ih je tek tri uputio uživo, koja su bila vezana uz Državni proračun i Međunarodno pravo, a sva ostala su bila u pisanom obliku. Verbalna komunikacija mu nije jača strana ni u Gradskom vijeću gdje je vjerojatno jedan od najrjeđe viđenih vijećnika za govornicom.

Popularni Članci