PODACI MUP-A Evo koliko je zahtjeva za azil podneseno prošle godine u Hrvatskoj
Europa će se ove izborne godine morati suočiti s jednom vrlo važnom temom – migracijama. Otkako smo 1. siječnja 2023. godine postali dio šengenskog prostora, Hrvatska je postala zemlja koja, uvjetno rečeno, "brani granice EU-a" od ilegalnih ulazaka i prelazaka.
Sve češće u medijima slušamo i o hvatanju krijumčara migranata, a koji u zadnje vrijeme nerijetko bježe pred policijom, a što rezultira opasnim potjerama po cestama diljem Hrvatske.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a koje su na upit Net.hr dostavili, u 2023. godini ukupno je izraženo 68.114 namjera za međunarodnu zaštitu.
"Od te brojke, samo 1783 osobe (2% od broja izraženih namjera) su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu, a čime započinje postupak odobrenja međunarodne zaštite“, kazali su iz MUP-a.
U navedenoj 2023. godini odobreno je 45 međunarodnih zaštita, od čega 43 azila i dvije supsidijarne zaštite. Od odobrenih zahtjeva, 40% otpada na osobe ženskog spola i 60% osoba muškog spola. Od ukupnog broja odobrenih zaštita, 24% osoba su maloljetne osobe.
S druge strane, rješenjem je odbijeno 90 zahtjeva, neovisno o godini podnošenja zahtjeva. Iz MUP-a su nam kazali da je u 2023. godini ukupno obustavljeno 6298 postupaka odobravanja međunarodne zaštite.
Inače, azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla.
Azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.
Supsidijarna zaštita pak će se priznati tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Pod pojmom ozbiljne nepravde, podrazumijeva se prijetnja smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljna i individualna prijetnja životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba - piše Net.hr.
