Pozivi stižu mahom iz Rumunjske, Norveške, Irske, Cipra, Slovenije, Malte... Postoje dva scenarija iza ovakvih poziva. U prvom je zvonjava kratka, toliko da se zabilježi propušten poziv, a onima koji su se javili, veza se odmah prekida. Onima koji su uzvratili poziv, veza se uspostavi, ali nitko se ne javlja s druge strane. U drugom scenariju, s tih istih destinacija, pozivatelji su se javili te nudili korisnicima kredite, osiguranja te kupnju dionica i kriptovaluta.

Još prošle godine za Večernji list operatori i regulatorne agenicije HAKOM-a rekli su nam da se pokušaji prijevare putem mobilnih međunarodnih poziva s jačim ili manjim intenzitetom neprestano događaju. U prvom slučaju, kada zvonjava traje kratko, a u slučaju da se korisnik i javi, pozivatelj prekida poziv, klasičan je i već isproban oblik prijevare. U tom slučaju cilj je pozivatelja, koji najčešće nazivaju s udaljenih destinacija, da se uzvrati propušteni poziv kako bi prevaranti ostvarili dobit temeljem troškova za interkonekciju na međunarodnoj razini.

Stoga, savjetuju iz HAKOM-a, korisnici trebaju biti oprezni kad propuste poziv s nepoznatog broja, posebno ako su u pitanju međunarodni brojevi. Također, napomenuli su u HAKOM-u, kako većina telefonskih uređaja nudi mogućnost zabrane pojedinačnih brojeva, savjetuju svim korisnicima da aktiviraju ovu mogućnost i blokiraju određeni broj te svome operatoru jave da sumnjaju na prijevarne pozive/poruke s određenog broja, piše Večernji list.