Prema analizi cijena i potražnje najma stanova koju je provelo Njuškalo, najveći oglasnik u Hrvatskoj, cijene su najviše skočile u Splitu i Zadru za 17 posto, zatim u Dubrovniku 16 posto, te u Osijeku i Puli 10 posto.

Sve su to studentska središta, pri čemu povratak studenata u gradove znači i veći interes za dugoročni najam stanova.

U kombinaciji s inflacijom i i nedostatkom ponude koja odgovara kriterijima budućih stanara, došlo je i do povećanja cijena, ocijenilo je Njuškalo, prenosi N1.

Najveća je potražnja za najmom u Zagrebu, gdje je cijena porasla za 6,63 posto. Mjesečni najam po kvadratu sada prosječno iznosi 10,74 eura, a kod manjih, ujedno i traženijih, stanova taj iznos u prosjeku doseže i 17 eura.

Na skok cijena najma ove godine dodatno je utjecao i općeniti omjer ponude i potražnje. U Zagrebu je ponuda 17 posto manja, dok je potražnja ove jeseni narasla oko 10 posto. Zbog toga je na zagrebačkom tržištu najma dostupno više stanova u cjenovnim razredima od 450 do 650 eura mjesečno, dok stanovi ispod 350 eura čine tek 10 posto ukupne ponude.

S druge strane, oko 30 posto najmoprimaca u Zagrebu traži stanove za najam od 350 do 450 eura.

Stanova do 300 eura, koji se također prilično pretražuju, značajno nedostaje, podaci su tog oglasnika.

"S obzirom na porast cijena u prethodnom razdoblju, najmodavac, tj. vlasnik, davanjem te nekretnine u najam želi osigurati povrat investicije u što kraćem roku te tako zahtijeva i višu rentu", pojasnila je docentica na katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tamara Slišković. 

S druge strane, postoji nešto što se naziva “efekt bogatstva”, dodaje Slišković. Porastom cijena na tržištu stanova, vlasnici postojećih nekretnina percipiraju svoju imovinu kao vrjedniju pa tako i zahtijevaju višu rentu od najmoprimaca.