Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i šengenskog prostora dali su zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u Schengen.  

Hrvatska tako postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama, donosi Dnevnik.hr.

Odluku je komentirao premijer Andrej Plenković.

"Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica Schengena! U godini isporuke ostvarili smo strateške ciljeve Vlade, od kojih će najveću korist imati hrvatski građani i gospodarstvo!", iznio je prve dojmove na Twitteru. 

Više nego zadovoljan je i ministar Davor Božinović. 

"Hrvatska je u Schengenu! Na našem europskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uvjete, prošli dug i zahtjevan proces te je na Vijeću za unutarnje poslove odluka donesena u potpunom suglasju. S Hrvatskom u Schengenu na dobitku su svi – građani, gospodarstvo, Hrvatska i EU.

Ovaj povijesni trenutak komentirao je i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

"Ulaskom Republike Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu, postigli smo dva najvažnija vanjskopolitička cilja koje smo zacrtali pristupanjem u Europsku uniju. Istovremeno, usvajanje zajedničke valute i ulazak u Schengen, ujedno je i priključivanje samoj institucionalnoj jezgri EU koju čini 18 europskih država.

O važnosti ulaska, govori i podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom u 2021. godini iznosila 34,5 milijardi eura, odnosno 73,9 posto ukupne Hrvatske robne razmjene. U ovaj jedinstveni nadnacionalni prostor i propulzivno tržište koje broji gotovo 430 milijuna stanovnika, Hrvatska je prošle godine najviše izvezla električnih strojeva i opreme te mineralnih goriva i ulja što čini više od 20% ukupnog hrvatskog izvoza u Schengen. U prijevozu roba i putnika Hrvatska će imati koristi prvenstveno zbog ukidanja graničnih kontrola prema našim susjedima Sloveniji i Mađarskoj što će doprinijeti bržoj dopremi roba i nižoj cijeni prijevoza u međunarodnom prometu. Uz naše građane koji još jednostavnije putovati unutar granica Unije, najveći dobitnik svakako je turizam s obzirom da gosti iz europskih zemalja, čine naše najvažnije i najbogatije tržište", kazao je Burilović.