Može li nas spasiti cijepljenje djece?
Na jučerašnjoj konferenciji za medije Nacionalnog stožera bilo je govora o cijepljenju djece.
Tako je šef HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da su informirali javnost da bi trebalo cijepiti djecu od 12 do 18 godina te naveo da će uskoro biti odobrena i pedijatrijska doza Pfizera, za uzrast od 5 do 11 godina.
Šefica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić izjavila je da u Europskoj agenciju za lijekove (EMA-i) očekuju da će uspjeti pregledati dokumentaciju do 12. mjeseca i da će moći dati pozitivan odgovor te da će tijekom prosinca vjerojatno biti odobreno cijepljenje djece od 5 do 11 godina.
Index je razgovarao s liječnicima o tome kako bi cijepljenje najmlađih utjecalo na pandemiju u ovom četvrtom valu, kad nam brojke nezaustavljivo rastu.
FOTO: INDEX
Šefica epidemiologije u Istri: Spasit će nas ako se cijepe svi, prvo odrasli pa djeca
Jasna Valić, voditeljica Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, smatra da nas cijepljenje djece neće spasiti. Prioritet su, kako kaže, odrasli, koji čine većinski dio u ukupnoj populaciji. Upozorava kako je Hrvatska propustila na vrijeme cijepiti odrasle i tako spriječiti ovakvo širenje virusa.
"Spasit će nas ako se cijepe svi, kod nas je samo 50 posto odraslih cijepljeno, stoga nas cijepljenje djece sigurno neće spasiti. Cijepiti se trebaju odrasli pa potom djeca. Bit će dobro ako dobijemo cjepivo za malu djecu koja su pretežno u kolektivima jer je zaštita djece isto važna u zaštiti od širenja virusa", kazala je za Index dr. Valić.
Navela je primjer Portugala, koji je uspio doći skoro do 90-postotne procijepljenosti.
"Cijepili su i djecu od 12 na više godina koja su se mogla cijepiti, ali su zato cijepili i sve odrasle, to je poanta. Ključ je u cijepljenju odraslih, njih je najviše u udjelu stanovništva, a samo cijepljenje djece nam neće donijeti rezultate, kao ni samo cijepljenje u staračkim domovima", istaknula je dr. Valić.
Navodi kako se vidi da u ovom trenu puno škola ide u samoizolaciju jer je velik broj zaražene djece, koja se druže nakon škole, na rođendanima, izvanškolskim aktivnostima. Međutim, ističe kako udio djece u ukupnom broju stanovništva nije velik.
"Što se tiče Istre, kod nas udio djece u dobi od 0 do 14 godina iznosi svega 13 posto. Mi smo stara nacija, imamo malo djece i zato nas neće spasiti cijepljenje male djece niti zaštititi od covida, već treba što prije procijepiti cijelu populaciju. Treba izbjegavati druženja u većim grupama ljudi, nositi maske. Odrasli se prvi trebaju cijepiti, tu je propuštena prilika da to bude što prije", naglasila je dr. Valić.
Posebno je istaknula kako je izuzetno važno da se odmah cijepe odrasli koji još nisu primili ni jednu dozu, dok je za sve one koji su se prvi cijepili potrebno da dođu po treću dozu. Prvenstveno misli na starije i imunokompromitirane.
"Stariji koji su cijepljeni, ako se i zaraze, uglavnom prebole, a neki umru. Lani je ta brojka bila strašna, umiralo nam je jako puno ljudi", kazala je na kraju dr. Valić.
Šef Hrvatskog epidemiološkog društva: Živote spašava procijepljenost starijih
Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva dr. Miroslav Venus, ujedno ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije, za Index je komentirao visoke brojke u četvrtom valu te veliki broj zaražene djece i osvrnuo se na pitanje cijepljenja najmlađih.
"Ako idemo za tim da spašavamo živote, onda nas spašava veća procijepljenost starijih, a tek indirektno mlađih. No ako govorimo o smanjenju širenja virusa, onda bi nam jako pomoglo da procijepimo i adolescente jer mladi često asimptomatski šire virus, mogu biti potpuno zdravi, ne znati da su zaraženi i tako prenose virus dalje. A poznato je da mladi imaju puno socijalnih kontakata. No, nas bi spasilo da se svi procijepimo i da imamo visoku stopu procijepljenosti", laže.
Činjenica je, kaže, da Hrvatska nema ukupnu stopu procijepljenosti na dovoljnoj razini.
"Sad se ide filozofirati oko toga koju bi skupinu trebalo cijepiti, a trebalo bi sve. Bilo bi dobro da smo bar 80 posto procijepljeni. Pogledajte samo Portugal koji je lani platio visoku cijenu. Oni su se opametili i postigli oko 86 posto procijepljene populacije. Mi o tome možemo samo sanjati, ništa nismo naučili od lani. Ljudi me i danas pitaju ista pitanja kao i lani. Ne vidim zašto se oko cjepiva digla tolika frka. I druga cjepiva postoje i nikad im nitko nije tražio toliku dlaku u jajetu", navodi dr. Venus.
Šef Kriznog stožera KB-a Dubrava: Kad bismo cijepili starije od 60, priči bi bio kraj
Voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava dr. Bruno Baršić za Index je rekao da djeca jesu najbrojnija skupina među zaraženima i da mogu biti širitelji, no kao najveći problem istaknuo nam je činjenicu da su im slabo procijepljeni oni iznad 60 godina.
"Djeca mogu biti širitelji, no nisu toliko bolesna. Kad bismo uspjeli procijepiti ove iznad 60 godina, priči bi bio kraj. Među hospitaliziranima u našoj bolnici kod necijepljenih je prosjek 65 godina. Dakle, nije problem u brojkama novozaraženih, problem su hospitalizirani", rekao je dr. Baršić za Index.
Navodi da je jako bitno procijepiti stariju populaciju, navodeći da nam je to velik problem i da bi trebalo krenuti u jaku kampanju za cijepljenje.
"Nama još dolaze necijepljeni ljudi od 80 do 85 godina, čak i iz domova umirovljenika. Mislim da tu treba napraviti jednu jaku akciju, doći do tih ljudi, a ne čekati da oni dođu do nas. Oni su ti koji dugo leže u bolnici", rekao je Baršić.