MOŽE LI NAM SPORT SPASITI GOSPODARSTVO? 'Ništa ne ujedinjuje društvo kao nogomet'

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Aida Čakić

Vatreni su prije četiri godine srebrom u Rusiji skrenuli pozornost na Hrvatsku, a možda to učine opet u Kataru. O tome jesmo li pravilno iskoristili vidljivost u svijetu i kakav utjecaj na ekonomiju može imati sličan podvig RTL je razgovarao s Tomislavom Globanom s Ekonomskog fakulteta i Hrvojem Jakopovićem i Marinom Galićem s Fakulteta političkih znanosti.

Hrvatska opet živi nogomet. Vatreni su otišli u Katar braniti svjetsko srebro osvojeno u Rusiji 2018. godine, a nacija je optimističnije promatra njihove šanse no ikad u povijesti. Nerijetko se čuje 'mi ćemo biti svjetski prvaci'.

Koliko god to bilo i pretjerano optimistično, zemlja koja je u samo 24 godine od prvog pojavljivanja na SP-u osvojila dvije medalje se ima pravo nadati.

No ovo neće biti priča o šansama Luke Modrića i Vatrenih da osvoje naslov svjetskog prvaka već o tome kako bi uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije mogao utjecati na posrnulo hrvatsko gospodarstvo načeto korona krizom, ratom u Ukrajini i u prvom redu sistemskom korupcijom, donosi RTL.

Prije četiri godine Vatreni su imali čudesan niz, postali su hit u svijetu zahvaljujući nesalomljivoj volji i rušenju velikana na putu koji se nacija nije usudila niti sanjati. Malo tko je vjerovao da selekcija koja se jedva provukla kroz repesaž može nadmašiti rezultat postignut 1998. no to se i dogodilo i kockice su još jednom zaludile svijet.

Tijekom Svjetskog prvenstva, Vatreni su Hrvatskoj, osim ponosa i medalje, donijeli i vidljivost na najvećoj pozornici. Što su dalje odmicali to su na njih više obraćali pozornost gledatelji iz svih dijelova planeta, a vrhunac se zbio u finalu kada je utakmicu protiv Francuske gledalo 900 milijuna ljudi.

Bila je to priča koju ljudi vole – priča o autsajderu koji se uspinje preko palih velikana. Čak se i poraz u finalu nije narušio ljepotu priče. Svjetski sportski i ekonomski gigant, bivši kolonijalni imperij, Francuska protiv malene Hrvatske koja je veći dio svoje povijesti trpjela represiju velikih. U finalu je Hrvatska primila prva dva pogotka nakon dvojbenih sudačkih odluka što se savršeno uklopilo u narativ. Uz opće poznatu korupciju kojom je premrežena FIFA, čak je i ovakav poraz male Hrvatske produbio privrženost ljudi diljem svijeta Vatrenima.

'Francuska je osvojila SP, Hrvatska je osvojila naša srca', bio je lajtmotiv naslova svjetskih medija.

Kakav je to imalo učinak na popularnost Lijepe naše najbolje pokazuju analize o pretraživanju na internetu. Naime, tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji više je toga napisano o Hrvatskoj nego ukupno u proteklih 28 godina. Broj spominjanja imena naše zemlje je u tom periodu premašio 60 milijardi u medijima sa svih kontinenata što je porast od 213 tisuća posto. Da, brojke su sulude pa ćemo ovu posljednju napisati još jednom – 213 tisuća posto. Članci o Hrvatskoj su dosegli publiku od oko 2.5 milijardi ljudi.

Posjete službenim stranicama Hrvatske turističke zajednice je skočila za 250 posto što je osobito značajno znamo li da turizam u BDP-u Lijepe naše sudjeluje s oko petinom udjela.

Zahvaljujući uspjesima na SP-u cvjetala je lokalna ekonomija. Tijekom Mundijala potrošeno je oko 2.8 milijardi dolara što je rast od 10 do 15 posto. Danas, četiri godine kasnije zahvaljujući turbulentnom razdoblju na svjetskoj razini teško je procijeniti srednjoročne i dugoročne efekte tog uspjeha.

Zbog toga smo odlučili sa stručnjacima iz raznih područja provjeriti što bi ponavljanje uspjeha na SP moglo donijeti hrvatskom društvu i gospodarstvu.

'Imate taj pozitivan primjer 2018. godine kada je bilo između 400 i 500 tisuća ljudi te je vladala jedna euforija. Ne postoji ništa što može ujediniti jednu naciju kao sport', kaže za RTL odmah na početku razgovora Marin Galić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu koji se bavi političkim i društvenim aspektima sporta.

'Kratkoročno smo imali taj famozni doček, a on je posljedica toga da ništa kao sport, a pogotovo kao nogomet, ne ujedinjuje i ne razdružuje. Probudila se euforija i zajedništvo odnosno nacija se ujedinila', konstatirao je.

Pitali su ga jesu li bili uočljivi kakvi srednjoročni ili pak dugoročni efekti na hrvatsko društvo no on je to žustro negirao.

'Pa na hrvatsko društvo baš i ne. Faktor ponosa je prisutan, ali realno to u društvu nije ništa promijenilo. Ono što se trebalo nakon 2018. trebalo promijeniti jest odnos prema sportu, a to se nije dogodilo', rekao je Galić pa je nastavio obrazlagati svoj stav:

'Reprezentacija je viceprvak svijeta u uvjerljivo najpopularnijem sportu na svijetu i nije se za korak pomaklo u smjeru ulaganja u infrastrukturu. Imaju neki obrisi Zakona o sportu i time se vlast hvali. Spominje se nekih 600 milijuna ulaganja. No treba znati da Hrvatska ima najmanje ulaganje u sport od svih članica EU još od prije pandemije i to se očituje prvenstveno u kolektivnim sportovima', tvrdi.

Ostatak pročitajte ovdje.

Popularni Članci