Ako konačni podaci pokažu pad BDP-a u trećem tromjesečju i nastavi se u četvrto tromjesečje, Hrvatska bi tehnički bila u recesiji (dva uzastopna kvartala pada BDP-a), piše Index.

Snažan rast početkom godine

Prvu polovicu ove godine je obilježio dosta snažan rast BDP-a Hrvatske. Najveći doprinos rastu je došao iz potrošnje i izvoza usluga (uglavnom turizam), rasta realnog dohotka (rast cijena prošle godine je bio veći od rasta plaća).

Smanjena prognoza rasta BDP-a ove godine, podaci za srpanj i kolovoz upućuju na pad turizma

Iako je model o kretanjima u trećem tromjesečju zasnovan na relativno malom broju podataka dostupnih uglavnom za srpanj, to je potaknulo HNB da smanji prognozu rasta ovogodišnjeg BDP-a s prijašnjih 2.9 posto na 2.5 posto.

Industrijska proizvodnja je zamjetno počela padati zbog smanjenja proizvodnje energije i trajnih proizvoda za široku potrošnju. "Osim toga, dostupni podaci za srpanj i kolovoz upućuju na blagi pad broja noćenja turista u odnosu na prethodnu godinu", upozorava HNB.

Vratio se rast inflacije

Nakon višemjesečnog pada zabilježen je i rast inflacije, s 8 posto u srpnju na 8.5 u kolovozu. To je primarno rezultat poskupljenja energije (gorivo, plin, električna energija...), dok se temeljna inflacija (rast cijena bez hrane i energije) smanjila s 9.5 posto na 9.2 posto. Rast cijena hrane je također usporio, sa srpanjskih 11.8 posto u odnosu na isti mjesec 2022. na 10.3 posto u kolovozu.

Pad rasta cijena hrane i industrijskih proizvoda ipak treba uzeti s rezervom jer "...u velikoj mjeri odražava i povoljan učinak baznog razdoblja povezan s iznimno snažnim poskupljenjem tih dobara tijekom 2022.", stoji u priopćenju.

Usporio je rast i cijena usluga (s 10.8 posto u srpnju na 10.7 posto), a kao razlog za rast cijena usluga HNB navodi "znatan rast plaća i prelijevanje prijašnjeg rasta ulaznih troškova izazvano porastom cijena energije i hrane u uvjetima snažne potražnje stranih posjetitelja za turističkim uslugama".

HNB ipak predviđa da će ubrzanje inflacije u kolovozu biti privremenog karaktera, pa se do kraja godine očekuje nastavak pada inflacije. To je u skladu s makroekonomskim projekcijama HNB-a, tj. u skladu s očekivanjem pada BDP-a u trećem kvartalu ove godine (srpanj, kolovoz, rujan).

Stambeni krediti sve skuplji

"Kamatne stope u hrvatskim bankama nastavljaju postupno rasti kao posljedica daljnjeg pooštravanja monetarne politike ESB-a, iako među sektorima i instrumentima i nadalje postoje razlike", objavio je HNB.

Prosječna kamata na prvi put ugovorene kredite nefinancijskih poduzeća je u srpnju iznosila 4.77 posto, što je smanjenje u odnosu na lipanjskih 4.97 posto. Kod stanovništva je situacija drugačija, pa se u srpnju zaduživalo s većim kamatnim stopama nego u lipnju.  

"Kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite u srpnju se povećala za 20 baznih bodova u odnosu na lipanj, na razinu od 3.27 posto, pri čemu je vidljiv utjecaj manjih iznosa prvi put ugovorenih stambenih kredita u okviru državnog programa subvencioniranja u usporedbi s proteklih nekoliko mjeseci, koji se obično odobravaju uz nižu kamatnu stopu od tržišnih prosjeka."

Kamatna stopa na gotovinske kredite je ostala skoro nepromijenjena i u srpnju je iznosila 5.84 posto. Kamatna stopa na prvi put oročene depozite stanovništva je iznosila 1.18 posto, 24 bazna boda manje nego u lipnju.

"Unatoč daljnjem rastu kamatnih stopa na kredite u bankama, kreditna je aktivnost ostala robusna za sektor stanovništva, dok je kreditiranje poduzeća prigušeno", objavio je HNB.