Branko Grisogono je prognozirao klimatske prilike u zimskom periodu koji dolazi. Ustvrdio je kako je "nezahvalno davati" dulju prognozu za Hrvatsku, ali je otkrio neke detalje.
- To je za očekivati. Za Hrvatsku je nezahvalno davati dulju sezonsku prognozu jer mi imamo tri do četiri klimatska područja. Prosjek vam ništa ne znači između Konavla, Cavtata i Čakovca, rekao je za HRT.
- Taj prosjek se neće dogoditi čak ni u južnoj Lici. Za očekivati je da će temperature biti 1-3 stupnja iznad dugogodišnjeg prosjeka. Oborine će kasniti, bit će ih manjak, a onda će doći u nekakvu normalu, zaključio je.
Prognozirao je kako bi klimatske promjene mogle utjecati na gospodarstvo.
- Događaju se promjene. To vidimo već u turizmu. Sezona će se rascijepiti na raniju i kasniju sezonu, a u jezgri ljeta će biti dosta drugačija. Vjerojatno će se preseliti u planine i prema sjeveru. Sjeverna Europa svakako profitira, ustvrdio je.
Otkrio je i da se mijenja "klasa tla u Hrvatskoj". Kada se radi o poljoprivredi, to znači da tlo postaje povoljno za neke nove biljke, a nepovoljno za druge.
- Klasa tla u Hrvatskoj se mijenja. Ide prema tzv. većim vrijednostima i ka toplijim klimama. To je dobro za određena vina i sorte povrća i voća. Ima to i svojih posljedica, treba se mijenjati i privikavati. Vidjet ćemo kako će biti s maslinama i smokvama. Životinje, ptice, jako osjećaju klimatske promjene, rekao je.
Na pitanje o klimatskim promjenama, ustvrdio je kako je za preko 99% odgovoran čovjek.
- Preko 99% je ljudski faktor i točka. Sve više energije je u klimatskom sustavu. Makar se radi o samo jedan ili dva stupnja, rekao je.
Pojam klimatskih promjena je objasnio "ulaskom energije u viši nivo".
- Klima je ušla u viši energetski nivo i ona traži svoju novu ravnotežu. Ravnoteža je da ide u nekakav minimum potencijalne energije. Potencijalna energija je proporcionalna toplinskoj energiji. Kao da dignete visoko kamen i pustite ga sebi na nogu ili nekome na glavu, kazao je.
Otkrio je kako mora i oceani traže ravnotežu.
- Mi smo u podraženom, povišenom energetskom sustavu gdje mora i oceani traže novu ravnotežu, dodao je.
Kada se radi o utjecaju klime na biosferu, meteorolog je ustvrdio kako je život "žilav", ali samo u "uskim parametrima".
- Život je relativno žilav, ali u vrlo uskim zadanim parametrima. Kakvoća zraka, količina kisika, ostalih spojeva, koliko vodene pare i koja je temperatura. Inače živi svijet ne može opstati. I prije je bilo toplog vremena. Bilo je po 10-12 stupnjeva toplije kao prije, ali sada se radi o ubrzanju, rekao je.
Otkrio je kako su šesti i sedmi mjesec bili najtopliji "otkad postoje mjerenja".
- S tim porastom raste energija i ekstremi se mogu događati. Okruženi smo ekstremima. Šesti i sedmi mjesec su bili najtopliji mjeseci otkad postoje mjerenja, odnosno 150 godina, dodao je.
