Gruška luka, kao i akvatorij ispred Grada, sad već mjesecima zjape prazni, bez brodova na kružnim putovanjima i pitanje je kad će ti brodovi moći ponovno uploviti u Dubrovnik. Naime,u Republici Hrvatskoj na snazi je još uvijek mjera zabrane uplovljavanja brodovima na međunarodnim kružnim putovanjima u luke za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa. Još uvijek nije obznanjeno dokad bi navedena mjera trebala biti na snazi. 

Otegotna je to okolnost za Dubrovnik što dokazuju i turistički podaci za Hrvatsku prema kojima krajnji jug Hrvatske najlošije stoji. I dok su Istra i Kvarner u srpanj ušli sa 62 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa, između ostalog i zbog toga što su poželjne auto-destinacije, u Dubrovniku je situacija znatno lošija s obzirom na to što turistički pokazatelji ovdje u potpunosti ovise o letovima, ali i kruzerima. Uz specifičan geografski položaj i nepovezanost s matičnom zemljom, ali i zbog nedostatka autoputa i brze ceste, boljim turističkim pokazateljima svakako ne ide u prilog ni ponovno pooštravanje mjera na granici s Bosnom i Hercegovinom. 

Stožer: 'Razmatramo izmjene mjera' 

Dubrovački dnevnik poslao je upit prema Stožeru civilne zaštite RH oko odluke o zabrani uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima. Stožer smo upitali razmišlja li se o ukidanju mjere, s obzirom na to kako su granice otvorene, a avio i linijski brodski promet ponovno je uspostavljen.

Iz Stožera su odgovorili kako je odluka i dalje na snazi, ali i kako se razmatraju njene moguće izmjene. Dodali su i to kako će, kad i ako donesu izmjene, javnost biti pravovremeno obaviještena. 

Kruzerske kompanije razmišljaju o ponovnim operacijama 

S druge strane, kad je Mediteran u pitanju, kruzerske kompanije već razmišljaju o mogućem ponovnom pokretanju njihovih operacija od kolovoza ove godine, a među njima je i veliki MSC. 

Tako na njihovoj stranici stoji kako postoji šansa da s kolovozom krenu sa svojim operacijama, kako na Zapadnom, tako i na Istočnom Mediteranu, ali s reduciranim brojem brodova.

Također, još je u lipnju objavljen zimski itinerar MSC brodova, a između ostalog i kako će MSC  Magnifica u prosincu ponuditi dva blagdanska krstarenja: 5-noćno božićno krstarenje koje obuhvaća Genovu, Marseille, Barcelonu i Civitavecchiju te 10-noćno novogodišnje krstarenje iz Genove, Marseillea ili Barcelone do Gibraltara, Lisabona, Cadiza i Malage prije povratka u Civitavecchiju i Genovu. Dakle, u Italiju u kojoj je epidemiološka situacija dosad bila znatno lošija od one u Hrvatskoj. 

O pokretanju ponovnih plovidbi od 15. kolovoza razmišlja se i u Costa Cruises, kako stoji na njihovoj službenoj stranici, uz izuzetak plovidbi po Sjevernoj Europi. 

Mit je da nemamo koristi od kruzera 

U javnom prostoru znalo se spomenuti kako od kruzerskih gostiju nema osobite zarade, no takvo što je pobila Tomas studija iz 2018. godine koju je izradio Institut za turizam, a naručila Turistička zajednica grada Dubrovnika. Ona je istražila karakteristike, navike i potrošnju gostiju s kružnih putovanja koji dolaze u Dubrovnik. 

Tako je studija pokazala kako putnici s brodova na kružnim putovanjima u Gradu borave oko 5,5 sati ako se radi o međunarodnim putovanjima odnosno 10 sati ako se radi o domaćim putovanjima. Prosječna potrošnja po putniku iznosi 59 eura ako se radi o putniku s brodova na međunarodnim kružnim putovanjima odnosno 102 eura ako se radi o putnicima 

na brodovima na domaćim kružnim putovanjima, od čega njih samo osam posto neće kupiti ništa. 

U prijevodu, gost s kruzera na međunarodnim putovanjima će za nešto malo više od pet sati boravka u Gradu potrošiti gotovo 450 kuna. Vrijedi spomenuti i kako bi ta zarada možda bila još i viša kad bi izbor suvenira i butiga u Gradu bio raznolikiji i bogatiji jer, prema istraživanju, upravo to je ono čime su spomenuti gosti bili najmanje zadovoljni. Vrijedi spomenuti i kako će gost s kruzera na domaćim putovanjima potrošiti gotovo 770 kuna u 10-ak sati boravka u Gradu što nikako nije zanemariv prihod. 

Sad bi nam dobro došlo tih 500 tisuća putnika…

Prema podacima koje nam je dostavila Lučka uprava Dubrovnik,   prihodi od kruzera ove godine, u odnosu na lanjsku, manji su za 96 posto, a očekivano se bilježi i pad prihoda kad su u pitanju jahte (96 posto manje prihoda), linije (94 posto manje prihoda) i brodske ležarine (63 posto manje prihoda). 

U gruškoj luci su otkazana 362 ticanja brodova koji bi  doveli oko 550 tisuća putnika, a ostvareno ih je devet s kojima je došlo 3 532 putnika. Za usporedbu, prošle godine je ostvareno 486 ticanja brodova koji su doveli preko 768 tisuća gostiju.

Kad se navedeni brojevi usporede s dnevnom potrošnjom gostiju s kruzera, lako se može zaključiti koliko je Dubrovnik ove sezone zbog njihovog nedolaska izgubio. Vrijedi to imati na umu i kada ponovno počnu ploviti te sukladno tome i prilagoditi mjere koje su sada na snazi. 

Tekst je originalno objavljen u tiskanom izdanju Dubrovački dnevnik petkom.