Jutarnji list odlučio je izračunati kako bi se regulacija cijena devet namirnica - dvije vrste brašna, suncokretovog ulja, mlijeka, dijelova svinjetine, cijeloga pileta i šećera mogla odraziti na budžet prosječnog Hrvata, a podaci koje su dobili ukazuju da većina ovu mjeru neće niti primjetiti, čak niti u najoptimističnijoj varijanti.

Naime, kako bi dobili konačan izračun, prikupili su podatke o razlikama između posljednjih tržišnih i novih, reguliranih cijena devet namirnica te ih pomnožili sa statističkim podacima o prosječnim godišnjim konzumacijama pojedinih namirnica.

Treba odmah reći kako je njihov izračun maksimalno optimističan i kako su stvarne brojke zapravo daleko manje, ali su u postupku preračunavanja bili limitirani podacima Državnog zavoda za statistiku koji nisu baš tako detaljni.

Naime, u njihovoj posljednjoj Anketi o potrošnji kućanstva iz 2019. godine pronašli su podatke o prosječnim količinama utrošenih namirnica po glavi stanovnika, ali one nisu bile tako detaljne pa smo za računicu uzeli ono čime smo raspolagali.

Tako naprimjer nije moguće dobiti podatak o prosječnoj godišnjoj potrošnji mlijeka s 2.8 posto masti, za koje jedino vrijedi regulirana cijena, već su koristili podatak o ukupnoj potrošnji mlijeka koje obuhvaća i vrste s tržišnim cijenama, a slično je bilo i s piletinom te svinjetinom.

MJESEČNA UŠTEDA 50-AK KUNA

Njihov optimistični izračun ukazuje na to da će prosječni Hrvat zahvaljujući reguliranju cijena devet namirnica mjesečno uštedjeti do maksimalno 51.31 kune odnosno godišnje maksimalno 615.80 kuna, i to pod uvjetom da limitiranje ovih cijena za posljedicu neće imati poskupljenje nekih drugih proizvoda.

Cijeli izračun pogledajte ovdje