Štetu tako trpe gospodarstvenici koji egzistiraju od turizma, posredno ili neposredno, sezonski radnici te radnici u turizmu, a očekuje se kako će se razmjeri štete koju je pandemija nanijela gospodarstvu najviše osjetiti ove zime. 

NA UDARU NAJVIŠE PUTNIČKE AGENCIJE 

„Zdravstvena ugroza uzrokovana Covid – 19 virusom imala je snažan učinak na ukupno gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije, koje je u devet mjeseci 2020. ostvarilo svega 43 posto vrijednosti fiskaliziranih računa, u odnosu na isto razdoblje 2019. Gotovo sve grane gospodarstva zabilježile su pad broja i vrijednosti fiskaliziranih računa, a iznimno loše rezultate zabilježila je djelatnost putničkih agencija s realiziranih 19 posto, slijede je djelatnosti: poslovanje nekretninama 20 posto, IT sektor 22, promet 29, djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 31 posto,“ istaknula je predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić koja tvrdi 'očekuje nas iznimno izazovna zima'. 

„Među gospodarstvenicima vlada strah od ponovnog 'lockdowna', iako je u većini djelatnosti ove županije izostanak turista jednak potpunom 'lockdownu',“ istaknula je Trojić.

NAJGORE PROŠLI POSLODAVCI S VIŠE OD 10 ZAPOSLENIH

Izostanak očekivanih prihoda, a jednaka razina troškova dovela je, kaže Trojić, kod velikog broja poduzetnika do nedostatka sredstava za servisiranje troškova, među kojima se posebno ističu obaveze za pokrivanje troškova kredita, lizinga te troškova radne snage. Mjere Vlade koje se odnose na produljenje potpora za očuvanje radnih mjesta do kraja godine Trojić ocjenjuje kao odličan potez, štoviše kao slamku spasa za brojne male poduzetnike. Ipak, nešto lošije u svemu tome prošli su poslodavci koji imaju više od 10 zaposlenika i koji nisu na listi direktno ugroženih sektora i bave se uslužnim djelatnostima te ne mogu koristiti mjeru skraćenog radnog tjedna. 

„Naš prijedlog je bio uvođenje horizontalne potpore od 4.000 kuna po zaposlenom za sve poslovne subjekte koji imaju pad prihoda 70 posto i više, bez obzira na djelatnosti i broj zaposlenih. Time bi se obuhvatili svi oni koji doista imaju ugroženo poslovanje. Očekujemo što skorije kreiranje garancijskih shema kroz HBOR i HAMAG za sve poslovne sektore, kako bi poduzetnici što prije došli do sredstava i kupili vrijeme dok ova kriza ne prođe. Ipak, za poslovni sektor najgora je neizvjesnost od onog što nas očekuje,“ izjavila je Trojić dodavši kako je u ovoj situaciji najvažnije sačuvati psiho-fizičko zdravlje te postaviti poslovanje na realnim očekivanjima. 

DIO UGOSTITELJSKIH OBJEKATA ZAUVIJEK ZATVOREN 

U ugostiteljskim krugovima se može čuti kako je kriza kao posljedicu imala i to što se nekolicina dubrovačkih ugostiteljskih objekata zauvijek zatvorila stoga ni ne čudi bojazan od mogućeg 'lockdowna', mada iz Vlade tvrde kako će ga pokušati izbjeći. „Nekih pet posto objekata je zatvoreno zauvijek, a nije još ni počelo,“ izjavio je jedan dubrovački ugostitelj za Dubrovački dnevnik koji nije htio biti imenovan. 

Do službenog podatka nismo uspjeli doći, no u svakom slučaju mjere pomoći Vlade su uglavnom prepoznate kao slamka spasa za one čiji objekti posluju i dalje te se nadaju kako će one biti produljene i u predstojećoj, 2021. godini.

„I dalje primamo potpore u iznosu od četiri tisuće kuna po radniku i nadamo se kako će se te mjere pomoći nastaviti i sljedeće godine. Dio ugostiteljskih objekata u Uvali Lapad je sada zatvoren, no to je i inače bio slučaj prethodnih godina u posezoni. U moj ugostiteljski objekt vrlo često dolaze i domaći stoga je to pozitivno u cijeloj priči i sasvim sigurno ćemo nastaviti raditi i dalje, uz izuzetak kolektivnog godišnjeg odmora od 10-ak dana. Suvenirnice stoje znatno lošije, po 10 dana nitko u njih nije ulazio pa su sada uglavnom sve zatvorene,“ izjavio je predsjednik Udruženja obrtnika Dubrovnik Zlatko Begušić. 

OTKAZI ČEŠĆI U VEĆIM AGENCIJAMA

Potpredsjednica Strukovne grupe turističkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Slavica Grkeš kazala je kako je otkaza uglavnom bilo u većim agencijama. 

„U manjima se to nije posebno događalo jer su svi iskoristili mjere i održavaju hladni pogon koliko je to moguće. Ponašamo se kao da će sezone sljedeće godine biti i svi se pripremamo koliko možemo. Održavamo kontakte s partnerima i svi se nadamo. Znamo kako nam nada neće platiti račune, ali nam je jedino ona ostala,“ izjavila je Grkeš. 

Kad je u pitanju njena tvrtka Dominium travel, Grkeš kaže kako će se tijekom zime pripremati za sezonu 2021.

„Osluškujemo promjene u zemljama iz kojih imamo najviše gostiju tako da, kad i ako počne sezona, budemo spremni,“ kaže Grkeš. 

'SPAŠAVAJU NAS DOMAĆI' 

U domaću klijentelu se, uz vlasnike ugostiteljskih objekata, pouzdaju i taksisti. Predsjednik Udruženja autotaksi prijevoznika grada Dubrovnika 'Plavi taksi' Ivica Smoljko kazao je kako je korona-kriza, očekivano, negativno utjecala i na njihovo poslovanje, no kako nade ulažu upravo u domaće stanovništvo koje rado koristi njihove usluge.

„Imamo 40 vozila s kojima poslujemo, mislili smo povećavati taj broj na 50 za iduću sezonu, ali ćemo vidjeti kako će se situacija razvijati. Također, dosad još nijedan naš taksist nije najavio otkazivanje. Srpanj i kolovoz su bili dobri, ostatak vremena smo poslovali na nuli. Domaći su nas spasili,“ izjavio je Smoljko dodavši kako je na njihovo poslovanje negativno utjecalo zatvaranje klubova i ograničavanje rada kafića.

VODIČI SADA TAKSIRAJU 

Turistički vodiči su svoju priliku za ugrabiti barem nešto prihoda imali ovog ljeta, no kako se u prvom redu radi o sezonskim djelatnicima, ova će zima, zbog izostanka prijašnjih turističkih brojki, i za njih biti iznimno zahtjevna. Ivana Šepak koja radi kao vodička tvrdi kako je dio njenih kolega svoju priliku za zaradu odlučio potražiti u inozemstvu, a jedan dio njih se odlučio baviti drugim djelatnostima. 

„Jedan moj kolega koji inače živi u Lici i ima svoju agenciju kaže kako sada vozi Uber po Zagrebu. Dosta kolega su se prebacili u neke druge djelatnosti,“ izjavila je Šepak dodavši kako su mjere Vlade mnogima pomogle, no kako bi ipak trebalo uvesti određenu gradaciju pri čemu bi mjere ostvarili svi oni kojima su one potrebne. 

„Bilo bi dobro kad bi se cijela priča malo uskladila kako bi pomoć bila pružena svima onima koji nisu zaradili. Mi u Dubrovniku pogotovo nismo zaradili,“ izjavila je Šepak. 

Zimu vrijedi izdržati, a čini se kako će se i u sljedećoj godini privatnici trebati itekako boriti za opstanak. 

„Sve više postajemo svjesni da ni iduća godina neće biti bajna. Cijeli svijet čeka pronalazak cjepiva, koje bi pružilo određeni mir i potaknulo oporavak gospodarstva. Nadam se da ćemo iz ove krize znati izvući bitne pouke, a to je da se gospodarstvo vrti u ciklusima te da svakih nekoliko godina imamo novu krizu. Strateško promišljanje ulaganja i razvoja poduzeća dobit će još više na značaju,“ zaključila je predsjednica ŽK Dubrovnik Nikolina Trojić. 

Tekst je originalno objavljen u tiskanom izdanju 'Dubrovački dnevnik petkom'.