Muškarci se okupljaju svake prve subote u mjesecu na glavnom trgu glavnog hrvatskog grada u sklopu projekta 'Muževni budite' katoličke udruge Hrvatska za život, no prošle subote su po prvi put naišli na kontra prosvjed prosvjednika ispred 'Ženske mreže'. Oni su tom prilikom naglasili kako je zahtjev molitelja za uspostavu autoriteta muškaraca u obitelji retrogradan, protuustavan i anticivilizacijski.

O ovom pitanju se povukla rasprava u javnosti. I dok jedni smatraju kako moliteljski prosvjed na trgu spada pod slobodu govora, mišljenja i izražavanja, drugi tvrde kako je on sam po sebi atak na tuđa ljudska prava, pa i slobodu izražavanja. Pri tom se misli na žensko odijevanje s obzirom na to kako je i ono način na koji se netko izražava.

Vrijedi spomenuti kako je apsolutna sloboda neostvariva težnja s obzirom na to kako je svaka sloboda omeđena pravima drugih. Primjerice, nečije pravo na slobodu govora omeđeno je tuđim pravo na dostojanstvo pa je tako tuđe pravo da ne bude vrijeđan iznad nečijeg 'prava' da slobodno izvikuje uvrede kao slobodu njegovog govora i izražavanja. Gdje završavaju prava jedne osobe, a počinju prava neke druge u ovom konkretnom slučaju, pitali smo Ivanu Mijić Vulinović, doktoricu međunarodnog prava.

SKUPOM SE POZIVA NA UKIDANJE NIZA LJUDSKIH PRAVA

„Među temeljnim vrednotama našeg ustavnog poretka su sloboda, jednakost, ravnopravnost spolova i poštovanje prava čovjeka. S obzirom na to kako se u svojim izjavama tzv. molitelji izjašnjavaju protiv svega navedenoga, riječ je o direktnom udaru na naš ustavno-pravni poredak koji bi trebalo zaustaviti,“ smatra Mijić Vulinović.

Ako je ravnopravnost spolova zajamčena ustavom, jasno je kako je zahtjev za autoritetom muškarca u obitelji ujedno i zahtjev za stavljanje žena u podređen položaj, a samim time i kršenje ustavom zajamčenog prava na jednakost. No, molitelji ne pozivaju na dokidanje samo tog ljudskog prava nego i niza drugih prava. 

„Inače nisam pobornica zabrana, ali je ovakve skupove posve legitimno zaustaviti jer se u okviru njih poziva na ukidanje temeljnih ljudskih prava, jer se u izjavama o nedostatku čednosti narušavaju čast i ugled žena, jer se zahtjevima za muškarčevim duhovnim autoritetom u obitelji u suštini poziva na spolnu diskriminaciju,“ objašnjava Mijić Vulinović.

Opravdanje kako moliteljski prosvjed spada pod slobodu izražavanja smatra potpuno neopravdanim. Pozivanje na dokidanje tuđih ljudskih prava nije i ne može biti sloboda izražavanja.

„Sloboda izražavanja se dakle prekoračila, a to je zabranjeno našim pozitivnim pravom. Apsolutna je kontradiktornost pozivati se na svoju slobodu izražavanja istovremeno apelirajući na ukidanje tuđe. Naime, sloboda izražavanja je znatno širi pojam od slobode govora. Ona, između ostaloga, podrazumijeva i oblačiti se po svom ukusu i nahođenju. Također, Ustav, zakoni u Hrvatskoj, ali i sve ratificirane konvencije jamče nam spolne slobode. Tzv. molitelji zagovaraju njihovo ukidanje,“ govori Mijić Vulinović.

OBUZDAVANJE NAGONA ČINI RAZLIKU IZMEĐU ŽIVOTINJE I ČOVJEKA

Smatra kako je posebno uvredljiv zahtjev molitelja za 'čednim odijevanje žena'.

„Dakle, žene bi po svijetu trebale hodati zakopčane do grla jer se muškarci ne mogu suzdržati da ih ne zaskoče i... znamo već što. Ako se i uspiju suzdržati, na teškim su mukama. Žene ih tako jadne vabe pa su one zlo. Ovakve teorije koje izlažu molitelji, pa čak i svećenici koji ih podržavaju, neizmjerno podsjećaju na srednjovjekovnu inkviziciju, proglašavanje žena vješticama i spaljivanjem na lomačama,“ smatra Mijić Vulinović. Osim što bi ovakva okupljanja trebalo zabraniti, Mijić Vulinović smatra kako bi se i Crkva od istih trebala ograditi.

„Ako se to ne dogodi, nažalost ostaje dojam kako se kroči u posve suprotnom smjeru od onog u koji poziva i koji predvodi aktualni poglavar papa Franjo. Naravno kako se ne treba i ne smije zabraniti ljudima molitva. Osobno bih rado podržala u molitvi Svevišnjemu za prosvjetljenje umova iz mračnog srednjeg vijeka koji u određenim glavama postoji i danas, u 21. stoljeću. Pridružila bih se molitvi za snagu u obuzdavanju njihovih nagona jer upravo sposobnost upravljanja istima čini razliku između životinje i čovjeka. Biblija kaže kako se grijeh može počiniti mišlju, riječju, djelom i propustom pa bih se rado pridružila molitvi za pročišćenje njihovih bludnih misli koje su ih očito bacile na koljena,“ naglašava Mijić Vulinović.

I HITLERA SU NA POČETKU ISMIJAVALI...

Njeno je mišljenje kako su molitelji na trgu riječju i djelom uvrijedili žene, a time ne samo svoje i tuđe supruge, nego i sestre, none, majke...

„U tim molitvama za oprost oni idu vaditi trn iz tuđeg, a ne vide brvno u svom oku te propuštaju činiti kršćanska djela dobrote i milosrđa, što je istinski potrebno na svakom koraku Lijepe naše. A sve to zbog očigledne opsjednutosti ženskom vanjštinom i nesposobnošću stavljanja vlastite požude pod kontrolu,“ kaže Mijić Vulinović dodavši kako bi osobe koje ne mogu kontrolirati svoje nagone trebale biti smještene u za to predviđenim ustanovama.

Ova doktorica iz područja ljudskih prava uvjerena je kako ovo nije tek naivni skup nego kako iza molitelja stoje određene ortodoksne političke struje i interesne skupine. Napominje kako u pravu nisu ni oni koji omalovažavaju značaj i utjecaj ovakvih okupljanja, navodeći kako su u suštini bezopasna i kako bi ih trebalo ignorirati. Najopasnija i najtragičnija događanja u povijesti čovječanstva u pravilu su krenula iz naizgled beznačajnih skupova i manje šačice ljudi.

„Moja prijateljica je odlično konstatirala kako se hit serija Sluškinjina priča donedavno činila kao znanstvena fantastika. Ne samo kako ona to nije nego je i sjajno upozorenje kako se zlo najčešće uvuče na mala vrata. Da se Hitlera, kada se pojavio na sceni, doživljavalo ozbiljno, vrlo izvjesno bi se izbjegle strahote koje je pokrenuo. Molitelje većina nas ne doživljava zaozbiljno, no zamislimo na trenutak što bi se dogodilo kad bi na vlast stigla neka krajnje desna politička opcija koja bi udovoljila njihovim zahtjevima za koje mole na trgu. Ruku na srce – to ne želimo ni zamisliti,“ zaključuje Mijić Vulinović.

Iz tiskanog izdanja