Sigurno ste više puta u životu čuli od svojih baka i djedova, ili u razgovorima s prijateljima, izjavu kako je nekada hrana bila zdravija, kako ljudi na selu žive duže jer jedu domaće, a ne kupovno, a uvijek se u takvim razgovorima povede i tema o mesu, pa se šire teze o mesu 'napucanom' hormonima i antibioticima i negativnim utjecajima na zdravlje ljudi. 

Kratkim pretraživanjem interneta na ovu temu dobit ćete napise čiji su naslovi otprilike: „Kako prepoznati da je meso puno hormona“, „Evo koje je meso najsigurnije i ima najmanje antibiotika u sebi“, „Sami sebe uništavamo: Jedemo meso puno hormona“ i slično... Teško ćete naći riječi stručnjaka na ovu temu u 'mainstream' medijima koji će objasniti pravu pozadinu priče. Takvo što ćete saznati, gotovo isključivo, krenete li sami pretraživati bespuća znanstvenih istraživanja, a i onda je vrlo teško prosječnom čovjeku odvojiti informaciju od dezinformacije, istraživanje koje je provedeno u skladu sa svim propisanim pravilima od onih koja su koncipirana da bi sama sebe potvrdila.

No je li to zaista istina, kakvo meso danas jedemo i imamo li razloga za brigu razgovarali smo s dipl. ing. nutricionisticom Katarinom Zupančič, koja je zaposlena kao product manager na odjelu za prehranu životinja tvrtke Tanin d.d. A tko bi bio bolji sugovornik za ovu temu od osobe čije su obrazovanje i posao formalno usmjereni na prehranu životinja i ljudi. 

'NEKADA' NIJE BILO BOLJE!

Na samom početku jasno daje do znanja kako su priče o hormonima i antibioticima u životinja u kontekstu današnjih godina preuveličane. 

„Mrzim 'nekada je bilo bolje priče'.  Je li zaista bilo? Široka upotreba antibiotika u prehrani životinja osamdesetih godina zaista jest doprinijela pojačanoj rezistenciji na antibiotike. No, nakon dosta pritisaka na tu industriju, antibiotici se više ne koriste rutinski još od 2006. godine u Europskoj Uniji, a uvode se i nove zabrane, koje imaju za cilj još više smanjiti njihovu upotrebu“, pojašnjava  Zupančič. 

Župančić nam pojašnjava kako se hormoni koji utječu na rast kod životinja ne koriste još od 1981. godine. 

„Osim što se životinje unutar Europske Unije ne smiju tretirati hormonima, nije dozvoljen niti uvoz životinja koje su tretirane hormonima. A danas meso kakvo imamo jest većinom rezultat genetske selekcije“, objašnjava nam nutricionistica. 

VIŠE ANTIBIOTIKA KORISTE LJUDI NEGO ŽIVOTINJE 

Pojašnjava pritom i graf koji prikazuje upotrebu antibiotika u stočarstvu. 

„Na grafu se vidi koliko je upotreba antibiotika pala zadnjih godina u većini zemalja Europske unije (ne svih), te kako sjeverne zemlje već godinama koriste najmanje količine antibiotika u stočarstvu“, objašnjava Zupančič.

„Stoga, ako niste imali svojeg praščića, nego ste meso kupovali u trgovinama osamdesetih i devedesetih,  vrlo je vjerojatno da je ono sadržavalo više antibiotika nego danas. Ono što jest bilo bolje nego danas je činjenica što nismo konzumirali toliko mesa kao danas, ali i to se zadnjih godina mijenja“, zaključuje Zupančič. 

Prema posljednjim službenim informacijama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), Europske agencije za lijekove (EMA) i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), upotreba antibiotika u životinja u kontinuiranom je padu. Dapače, prema njihovom posljednjem izvješću upotreba antibiotika kod životinja koje se uzgajaju za hranu,  niža je nego kod ljudi. 

Značajan pad upotrebe antibiotika kod životinja za proizvodnju hrane sugerira da su sve mjere koje kontinuirano provodi Europska Unija dale rezultata.

Iz tiskanog izdanja Dubrovačkog dnevnika