Analizu HNB-a o koristima i troškovima uvođenja eura, a koja bi trebala biti podloga za javnu raspravu, prezentirao je guverner HNB-a Boris Vujčić, a ona ukazuje na značajnu premoć argumenata “za”. Kao najveću korist Vujučić je izdvojio ukidanje valutnog rizika, što smatra osobito važnim s obzirom na to da je Hrvatska visoko euroizirana zemlja, te smanjenje kamatnih stopa. Kako bi ilustrirao veličinu valutnog rizika, Vujčić je naveo da ukupan devizni dug svih sektora iznosi 500 milijardi kuna pa bi u slučaju devalvacije od 10 posto to značilo povećanje duga za 50 milijardi kuna, piše Jutarnji list.

Kolika će biti inflacija?

Uvođenjem eura nestaju i transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, dodao je, što može pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i ulaganja, kao i jačanju konkurentnosti i smanjivanju ranjivosti gospodarstva. U monetarnoj uniji zemlja dobiva i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost (ESM) koji služi za pružanje pomoći državama koje se susreću s financijskim poteškoćama.

Govoreći dan prije na Dnevniku Nove TV, Vujčić je rekao kako je, unatoč bojazni građana da će cijene znatno porasti nakon uvođenja eura, inflacija u zemljama koje su zadnje uvodile euro narasla samo za 0,2 do 0,3 posto.

Za prosječnog Hrvata najdomljivije su anegdotalne priče iz Slovenije i Italije, gdje građani pamte kako su mnoge cijene doslovno narasle preko noći - primarno one jeftinijih artikala, koje su najčešće bile zaokružene na najbliži iznos u eurima, piše Jutarnji.

Cijene kave se udvostručile

U Italiji, građani se prisjećaju kako su preko noći cijene kava i pića u kafićima narasle za gotovo 100%, jer iako je tečaj bio blizu 2000 lira za jedan euro, ugostitelji su često samo 'skinuli' tri nule s cijene, pa je tako kava od 2000 lira postala kava za 2 eura.

Iako se radi o zornom primjeru koji su mnogi izravno osjetili na vlastitom novčaniku, kada se pogleda ukupan utjecaj na sve cijene, inflacija ni u Sloveniji ni Italiji nije rasla znatno iznad očekivane.

U detaljnoj analizi koju su 2014. provela tri talijanska ekonomista, uvođenje eura u Italiju prvenstveno je koristilo porastu ukupne robne razmjene, jer se znatno povećao obujam uvoza i izvoza.

Euro je u Italiji snizio i prinose na državne obveznice, znači smanjio cijenu zaduživanja, povećao i bruto državni proizvod po glavi stanovnika, ali i pružio znatno manji rast produktivnosti od država koje nisu uvele euro u istom periodu. Ukupno je, ekonomisti su složni, uvođenje eura donijelo mnogo više koristi nego štete.

Ostatak pročitajte ovdje.