Za to vrijeme cijene su na godišnjoj razini u EU i eurozoni porasle svega 0,4, odnosno 0,8 posto. Uz Hrvatsku, velik skok cijena bilježi i Litva, jedine dvije članice EU gdje je rast cijena nekretnina na godišnjoj razini bio dvoznamenkast, prenosi Večernji list. 

S druge strane najveći pad cijena nekretnina bilježe Njemačka i Danska, nešto sitno ispod 7 posto, a minusi se redaju i u Finskoj, Nizozemskoj, zemljama Beneluxa. Ipak, i u Hrvatskoj je došlo po prvih vidljivih znakova usporavanja. U prvom tromjesečju ove godine, cijene u Zagrebu su prvi put pale za 0,3 posto u odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine.

Na Jadranu se i dalje tražilo više, i to 3,6 posto više nego na kraju 2022. godine, a osjetan skok cijena od 5,5 posto bilježe i ostali dijelovi Hrvatske, navodi Državni zavod za statistiku. Istovremeno, u prvom tromjesečju 2023. cijene stambenih nekretnina u EU pale su za 0,7 posto u usporedbi s četvrtim kvartalom 2022. godine, dok su najamnine porasle za 0,9 posto. Ovo je drugi tromjesečni pad cijena stanova i kuća zaredom u EU nakon pada od -1,4 posto u četvrtom kvartalu 2022. 

Nakon 2010. godine cijene nekretnina su se više nego udvostručile u Estoniji (+200%), Mađarskoj (+180%), Litvi (+146%), Latviji (+132%), Luksemburgu (+126%), Češkoj (+123%) i Austriji (+ 122%). U tom periodu nekretnine su pojeftinile jedino u Grčkoj,  14 posto, Italiji (9%) i Cipru (2%). U Hrvatskoj  su se u gradu Zagrebu cijene nekretnina udvostručile nakon 2015. godine, dok su na Jadranu porasle 66 posto, a ostalim dijelovima zemlje 54 posto.