Most sav odjeven u module od stakla i drva, u formi pčelinjeg saća, koji bi osim prometnice bio i zgrada, jer bi pojedini njegovi dijelovi bili useljivi i imali bi razne sadržaje – elitni hotel, apartmane, izložbeni prostor, Muzej Mediterana, sportski sadržaj, kongresni centar, trgovine, piše Jutarnji list. 

Dijelovima mosta koji su poput zgrade cestovni trak prolazio bi kao kroz tunel, jedan pravac na jednoj etaži, a drugi na drugoj, a vozila bi imala pogled na krajolik kroz fasadu. Iznad njih prolazili bi pješački i biciklistički promet. Takav Pelješki most bio bi megastruktura, no u moru bi se oslanjao samo na tri mjesta, s time da bi počinjao i završavao kao mol. Njegova konstrukcija sastavljena od šesterokutnih modula postaje kruto tijelo, stabilna je struktura. Pored mosta nalazila bi se i velika marina, dostupna za sidrenje kruzera koji više ne bi prilazili tako blizu Dubrovniku. Sam drveni most imao bi veliki luk do 50 metara pa bi ispod njega mogli proći i viši brodovi. U svom najvišem dijelu, onom za hotel, bio bi vrlo visok, kao zgrada od 20 etaža.

Sve je to zamisao, vizija koju predlaže poznati arhitekt Ivica Plavec, docent na predmetu Arhitektonske kontrukcije na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. Ivica Plavec s kolegama Žanet Zdenković Gold i Ivanom Zdenkovićem autor je Adrisove upravne zgrade u Jagićevoj ulici u Zagrebu, kao i projekta za novi Hrvatski povijesni muzej (oko kojeg se ovih dana među muzealcima lome koplja). Njegova trajna okupacija su moduli, odnosno njegov sistem Klik dom koji omogućuje brzu gradnju montažnih i modularnih kuća, te drvo kao materijal za gradnju.

“To je samo uvjetno rečeno most, on je zapravo megastruktura”, kaže Ivica Plavec.

“Osmislio sam njegov vanjski dio, konstrukciju. Nisam se bavio detaljima mogućih unutarnjih sadržaja useljivih dijelova, ali ondje bi se moglo smjestiti doista sve što zamislimo”, dodaje Plavec.

Cijeli tekst pročitajte OVDJE.