HE OMBLA Iz HEP-a pojašnjavaju zbog čega se aktualizira projekt i što se namjerava graditi
Javna rasprava Studije glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu hidrolektrane Ombla održat će se 20. travnja u dvorani Ivana Pavla II., u samostanu sv. Klare. Iz HEP-pojašnjavaju zbog čega se ponovno, nakon novih saznanja iz studije, aktualizira ideja ove investicije.
Energetski potencijal površinskih vodotoka na krškom terenu Dinarida, koji se u širokom pojasu proteže uz hrvatsku obalu, većim je dijelom iskorišten. Međutim, značajni dio voda koje se akumuliraju u krškom podzemlju ovog velikog prostora, do danas nije adekvatno energetski vrednovan. Na osnovu rezultata opsežnih istraživanja izrađen je projekt HE Ombla čija je posebnost da su joj svi objekti smješteni u podzemlju te da koristi vodu iz podzemne akumulacije, stvorene izgradnjom podzemne brane.
Rezultati istraživanja, koji su objedinjeni u više specijalističkih studija, pokazali su da je u ovom prostoru i danas postoji podzemna retencija koja se prazni na izvoru Ombla, te da je moguće formirati podzemnu akumulaciju i time omogućiti racionalno gospodarenje vrlo značajnim količinama vode. Izradom idejnog i glavnog projekta HE Ombla, potvrđeno je da su predložena rješenja objekata tehnički ostvariva, a energetsko-gospodarske analize pokazuju visoku profitabilnost.
Time se dobiva značajan proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, a zadržava se prirodni izgled krajolika izvora i time čuva okoliš.
Istovremeno poboljšavaju se uvjeti vodoopskrbe šireg područja Dubrovnika jer se korištenjem raspoloživog tlaka omogućuje gravitacijski transport vode do gradskih vodosprema. Također sprječavaju se današnja povremena incidentna onečišćenja vode pojavom povećane mutnoće.
Izvor Ombla u zaljevu Rijeka dubrovačka
Izvor Ombla tipičan je priobalni krški izvor vrlo značajne izdašnosti. U prirodnim uvjetima, prije izgradnje objekata hidroenergetskog sustava na rijeci Trebišnjici, on je funkcionirao kao drenažni sustav, koji je omogućavao odvođenje voda vlastitog i posrednog sliva, najkraćim putem do mora. Ovaj izvor šire promatrano pripada slivu rijeke Trebišnjice, koje po bogatstvu prirodnih obilježja spada u jedno od najinteresantnijih krških područja u Europi.
Hidrosustav Trebišnjica - prirodno stanje
Izgradnjom hidrotehničkih objekata hidroenergetskog sustava Trebišnjica vode posrednog sliva Omble zadržavaju se u akumulacijama nakon čega se tunelima usmjeravaju prema nizvodnim hidroelektranama HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik i PHE Čapljina, što je izazivalo promjene prirodnog režima voda ovog izvora. Na osnovu hidroloških analiza utvrđen je današnji režim voda Omble koje dolaze samo iz njenog vlastitog sliva, koji je nastao nakon završetka izgradnje objekata hidroenergetskog sustava Trebišnjica. Smanjenje srednjih protoka sa Q = 34,2 m3/s na Q = 23,9 m3/s posljedica je eliminiranja dotoka iz posrednog sliva. Pri tome su maksimalne protoke ostale nepromijenjene, dok su se male vode nešto povećale. Karakteristične vrijednosti današnjeg režima voda su: Qsr = 23,9 m3/s Q 100 max = 113,0 m3/s Q 100min = 3,0 m3/s
Na slivnom području izvora Ombla dominiraju vapnenci i dolomiti, trijaske jurske i kredne starosti. Glavnu i najviše raspostranjenu litostratigrafsku jedinicu čine okršeni vapnenaci (vodopropusne stijene). Znatno manje zastupljeni su dolomiti (slabopropusne do vodonepropusnie stijene), dok je najmanje zastupljen fliš (vodonepropusna barijera). Prema nižim horizontima površinska voda otiče putem brojnih većih ili manjih ponora, čiji je najveći kapacitet preko 50 m3/s. Promjene razine podzemne vode su vrlo brze (do 100 m dnevno), a ukupne razlike minimalne i maksimalne razine podzemne vode iznose i do 200 m. Podzemni vodni tokovi od ponora prema izvoru dugački su i do 30 km. Brzine toka kroz špiljske kanale ovisno o hidrološkim prilikama variraju od 2-50 cm/s.
Shematski prikaz izvora Ombla s podzemnom branom
Prirodna nadmorska razina podzemih voda u u zaleđu izvora Ombla u vlažnom i sušnom dijelu godine
Zamisao projekta temelji se na ideji, da se izgradnjom injekcijske zavjese u zoni izvora Ombla stvori podzemna brana, koristeći pri tome prirodni stijenski masiv kao tijelo brane, i tako osigura potrebni tlak za energetsko korištenje. U najvećem dijelu godine u ovoj akumulaciji održavat će se kota uspora od 130 m.n.m. Tijekom razdoblja ekstremnih suša, kada minimalni protok padne ispod Q = 4 m3/s, maksimalnu kotu uspora će trebati postupno obarati do minimalne razine od oko 70 m.n.m. Kod postavljanja tehničkog rješenja osnovni problem bio je kako izgraditi branu visine 130 m, a da se pritom ne naruši prirodni okoliš. Područje izvora Omble karakterizira vrlo lijep krajolik. Tu se također nalaze i zaštićeni spomenici ladanjske arhitekture. Izgradnja klasične nasute brane s pripadajućim kompenzacijskim bazenom promijenila bi taj prirodni izgled.
Zbog toga je odlučeno da se brana locira u podzemlje na način da se izvedbom injekcijske zavjese u podzemlju stvori nepropusna barijera, a da se kao tijelo brane posluži prirodni brdski masiv. Brana se po konturi oslanja na nepropusnu flišnu barijeru.
Shematski prikaz podzemnih građevina HE Ombla
Za građane Dubrovnika posebno je važno istaknuti poboljšanje vodoopskrbe koju će projekt omogućiti. Naime, crpna stanica postojećeg vodovoda Dubrovnik smještena je uz Izvorsko jezerce. U okviru projekta Ombla zahvat za opskrbu vodom grada Dubrovnika predviđa se na tri mjesta: u prirodnoj špilji oko 500 m u podzemlju gdje se nalazi i zahvat za elektranu, u vertikalnom oknu na koti 55.0 m n.m., te u današnjem izvorskom jezercu, kapaciteta 1500 l/s.
Izdizanjem vodozahvata na gore navedenu visinu u njegovom zaleđu se aktivira prirodni taložnik velikog volumena, kroz koji će voda proticati značajno smanjenim brzinama, što će u nižim dijelovima ovog prostora omogućiti taloženje lebdećih čestica. Zbog toga će se na mjestu novog zahvata uvijek uzimati bistra voda, iako će kod nadolaska velikih voda, u današnjem izvoru na razini mora ona i dalje biti vrlo zamućena.
Najbolji primjer funkcioniranja ovog modela prirodnog taložnika susrećemo kod mnogih izvora u kršu Dinarida, koji su smješteni znatno iznad razine mora, i time u zaleđu imaju velike taložnike, a u našem bližem okruženju to je Konavoska ljuta – Konavoski dvori, koja se voda skoro nikad ne zamuti, ali i voda slapova na Ombli nakon ekstremnih kiša u njenom neposrednom zaleđu.
Bistra voda slapova i zamućena voda Omble
Voda će zadržati današnje fizikalno kemijske karakteristike i dovodit će se do gradskih rezervoara u najvećem dijelu godine bez upotrebe crpki, što će znatno smanjiti troškove pogona odnosno cijenu vode.
Alternativno rješenje koje predviđa izgradnju filter postrojenja zbog troškova tehnološkog postupka, ukupne troškove pogona a time i današnju cijenu vode znatno će povećati.
Primjeri uspješno izvedenih injekcijskih zavjesa u temeljima nadzemnih brana u kršu Dinarida, pred više od 50 god.(Peruća, Grančarevo i istale) jasno pokazuju da tehnologija izrade injekcijskih zavjesa pruža vrlo veliku sigurnost za spriječavanje gubljenja vode, te da su izgrađene injekcijske zavjese u našim krškim uvjetima, stabilne i dugovječne građevine.
Nadzemna brana Grančarevo i podzemna brana (injekcijska zavjesa) u njenim temeljim
Potrebno je istaknuti kako se davne 1897. godine na izvoru Ombla izgradila brana, čime je nastalo je Izvorišno jezerce u današnjem obliku, a ona je poslužio da se voda usmjeri na mlin sagrađen u isto vrijeme. Prije izgradnje brane izvor Ombla bio je klasični podmorski izvor, a nakon njene izgradnje izvorska voda odvojila se od morske i moglo se prići izgradnji prve crpne stanice i dopremi vode do tadašnjih vodosprema u Gradu.
Suhi preljevni prag na izvoru Omble pri kraju njegove izgradnje krajem 19.
Za potrebe izgradnje HE Dubrovnik, zbog dotrajalosti drvene konstrukcije (tada stare već više od pola stoljeća) preljevnog praga na izvoru Omble, 1965. godine obavljena je njegova rekonstrukcija, kojom je prilikom izgrađen današnji betonski prag.
Projekt hidroenergetskog postrojenje HE Ombla predstavlja potpuno novi pristup korištenju vodnih snaga za proizvodnju električne energije. Takav pristup na lokaciji izvora Ombla je moguć jer tu postoje odgovarajući hidrogeološki uvjeti, koji su karakteristični za područja u kršu. Smještajem cijelog objekta u podzemlje smanjuju se troškovi građenja i što je posebno važno izbjegava se narušavanje prirodnog okoliša. Na taj način moguće je tako složene objekte kao što su hidroelektrane graditi u ekološki osjetljivim predjelima.
U priloženoj tablici navedene su izgrađene podzemne brane (do 2003 g.) na Japanskim otocima oko Okinawe. Navedene podzemne brane sa pripadajućim akumulacije izgrađene su za potrebe vodoopskrbe i navodnjavanja.
Podzemne brane i akumulacije u kršu na Japanskim otocima
Izgrađene podzemne brane s pripadajućim podzemnim akumulacijama u krškom terenu Japanskih otoka, jasno pokazuju svjetski trend u izgradnji brana i novog načina upravljanja vodnim resursima, odnosno novi način osiguranja potrebnih količina vode, koje u svijetu sve više nedostaje. U tom smislu projekt HE Ombla slijedi taj trend kao prvi takav projekt na području krša Mediterana koji je najviše zastupljen u Dinaridima. Također treba napomenuti da Ombla nije jedini lokalitet na području dinarskog krša u Hrvatskoj na kojem se može ostvariti korištenje voda iz podzemne akumulacije, što ukazuje na veliki još neiskorišteni potencijal korištenja podzemnih voda, pojašnjavaju iz HEP-a, a zainteresirani građani o svim svojim dvojbama moći će se izjasniti sljedećeg ponedjeljka na javnoj raspravi u Dubrovniku.
