Na sastanku ministara obrana zemalja članica NATO-a bilo je riječi i o sovjetskom dronu koji se prošloga četvrtka srušio nedaleko od studentskog doma na zagrebačkom Jarunu. Osim što je utvrđeno kako su ga snage NATO-a pratile, rečeno je kako dron nije bio vojna prijetnja, ali odgovora o tome otkud je doletio i tko ga je poslao, još nema. Bivši ministar obrane i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni general Pavao Miljavac tvrdi da ćemo doznati otkud je letjelica došla, ali ne i tko ju je usmjerio prema Zagrebu.

"Puno se stručnjaka i nestručnjaka sada bavi letjelicom koje je pala u Zagrebu. Najbitnije je tko ju je poslao. Trebat će utvrditi radi li se o sabotaži, o poruci, jer nije jednostavna stvar da u članicu NATO-a, usred glavnoga grada, doleti takav projektil. Sustavi koji su je trebali zaustaviti to nisu napravili, što je najveći problem", rekao je Miljavac za Večernji.

Nedavno je poručio da je skloniji vjerovati kako su dron od šest tona poslali Rusi.

"Ako povežete da smo mi jedina članica NATO-a koja je dobila demarš od ministarstva Ruske federacije, moguće da je ta letjelica poruka da pripazimo što govorimo, što šaljemo i kako pomažemo. To je sve moguće u ratu. Te bi činjenice istraga trebala utvrditi, kao i to je li unutra bila bomba, a u tom slučaju bi priča bila sasvim drukčija", rekao je umirovljeni general i dodao da ćemo vjerojatno doznati otkud je letjelica došla, ali teško i tko ju je poslao.

General je pojasnio da crna kutija iz drona nije ista kao i crna kutija u komercijalnim zrakoplovima. Smatra da bi to moglo otežati istragu.

"Očito se radi o sustavu programiranja letjelice, ona ima zastarjeli način programiranja, pa moguće da su ti podaci unutra. Kad se snima, zna se to dobro zaštititi, da se uništi u slučaju pada, kako se druga strana ne bi mogla žaliti da ju se špijunira. Teško će tu biti utvrditi stvari kao kad se dogode nesreće civilnih zrakoplova", smatra on.

"No za mene je najzanimljivije što je prošla neopaženo kroz tri zemlje, a da nitko nije reagirao. Činjenica je i da je letjela dosta nisko, taj objekt ima vrlo mali odraz pa je dosta teško odmah reagirati, jer na radaru se dosta često pojave i greške pa se može krivo uzbuniti, no s obzirom na rat, stupanj pripravnosti i opreza bi trebalo dići na višu razinu. Sve su zemlje NATO-a uvezane na jedinstveni sustav uzbunjivanja. Zašto se nije reagiralo, trebalo bi postaviti pitanje u samom zapovjedništvu NATO-a u Španjolskoj, koji je za taj dio istočne Europe odgovoran", poručio je Miljavac.

Razvio je i vlastitu teoriju zašto nitko nije reagirao.

"Vjerojatno nisu procjenjivali da bi jedna tako manja zemlja bila meta napada. Ako je bio napad, a ne slučajnost, trebao bi se aktivirati članak 5. Ali interesantno, i mediji na zapadu i sam NATO su tako mlako reagirali na cijelu priču. Vidjeli bi kako bi se vrištalo da je letjelica pala na Beč ili Berlin. Moguće da je to bio test da se vidi može li se tu proći. Ako bi eskaliralo, pitaj dragog Boga do kud bi se moglo doći. Ruska federacija prijeti da će postati meta svatko tko se umiješa ili bude pomagao Ukrajini u oružju. Amerikanci najavljuju da će Ukrajincima poslati moderno naoružanje. Oni su legalna potencijalna meta. Rusi su napali središte za obuku blizu poljske granice, bilo je preko 50 mrtvih i stotinu ranjenih, i ne viču previše na Zapadu. To je legalna meta u ratu", poručio je.