test

Evo na koga se zabrana rada nedjeljom ne odnosi

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Vlada je na sjednici u četvrtak predstavila prijedlog izmjena zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili. Prodajni objekti tijekom tjedna najviše mogu raditi 90 sati. U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, dakle ukupno 105 sati u tjedan dana.

Kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni određuju sami trgovci u skladu s potrebama, no ima iznimaka. Prema predloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio “željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.”

Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na malo i na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu, donosi RTL.

Prema prijedlogu zakona, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, bit će otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.

Izmjenama Zakona o radu, koje također predlaže vlada, rad nedjeljom morao bi se po satu platiti 50 posto više nego običnim radnim danom.

Ministar rada Marin Piletić rekao je nakon sjednice vlade da je iz izmjena Zakona o radu izbačen dio koji se odnosi na priziv savjesti.

"Kako je i u javnosti i među našim socijalnim partnerima izazvalo najveće polemike nešto što nikad nismo u zakon ni stavili, a što se prozvalo prizivom savjesti, te tri stavke smo izbacili iz konačnog prijedloga nacrta izmjene i dopune Zakona o radu", kazao je ministar pa dodao da su se na taj potez odlučili jer su imali niz konzultacija s mikropoduzetnicima i malim poduzetnicima.

Popularni Članci