Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 eura) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.

Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto srednje plaće u državi, s time da bi bilo idealno kada bi se povećao na 60 posto prosječne plaće, piše Večernji list.

Hrvatski bruto minimalac prema tome bi kriteriju bio 363 kune veći od sadašnjih 4062 kune bruto, a kad je o neto iznosu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna pa bi umjesto 3250 najlošije plaćeni radnici zarađivali oko 3500 kuna, piše dnevnik.

U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore.

Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća.

Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EK, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih, piše u petak Večernji list.