U godinu dana cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, od prošlog do ovog srpnja, porasle su u prosjeku više od 7,3 posto. U odnosu na lipanj ove godine, u srpnju su porasle u prosjeku za 0,2 posto, izvijestio je Državni zavod za statistiku. Najviše su poskupjeli restorani i hoteli za 14,6 posto, slijedi hrana i bezalkoholna pića za 12,6 posto, odjeća i obuća, pokućstvo, oprema za redovito održavanje, zdravlje, stanovanje, voda, električna energija, goriva... Sve je poskupjelo. 

Kasna reakcija

Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za Net.hr ističe da je inflacija u prvom naletu nakon covid krize i posebno u siječnju pa u veljači bila posljedica eksternih, vanjskih šokova na hrvatsko, ali i na europsko tržište u cjelini.

"U drugom naletu, ta takozvana inflacija druge runde, različite su stope inflacije, zavisno o tome kako su koje vlade koje zemlje reagirale na inflaciju i što se događalo na unutarnjem tržištu, kakvi su odnosi ponude i potražnje. I treći je ovo što imamo – očekivanja su se pobudila, a i klimatološke prilike su utjecale na manjkove nekih roba koje čine tu košaricu dnevne potrošnje koje se mjeri kao temelj inflacije“, rekao je.

"Europska središnja banka kao jedna od središnjih banaka u Europskoj uniji je kasno reagirala na inflaciju. Na primjer, američka središnja banka je relativno brzo reagirala, podigla kamatne stope, smanjila količinu novca u opticaju i time je zaustavila inflaciju tako da stopa inflacije u SAD-u nije visoka, pala je ispod tri posto“, pojašnjava.

Za Hrvatsku navodi kako je u prvom valu inflacije imala snažan udar energenata zbog strukture energetskog tržišta u Hrvatskoj, prevladavali su ruski energenti pa je cijena naglo rasla.

Govori kako je intervencija Vlade negativno utjecala na kretanje cijena. 

"To je pobudilo očekivanja da će uvijek vlada intervenirati i onda naravno potrošači i dalje troše. I to jako troše", rekao je za Net. 

"Mi smo u srpnju ove godine imali rast cijena u odnosu na srpanj prošle godine 7,3 posto, ali je potrošnja narasla 14 posto. Drugim riječima, potrošnja je i pored inflacije rasla. To znači da kod kućanstava novca ima", dodaje Novotny.

Porast sive ekonomije

Što se plaća tiče, ekonomski analitičar kaže da plaće nikada nisu bile veće u Hrvatskoj, ali postoji i jedna druga komponenta dohodaka kućanstva koja se zove siva ekonomija, a koju jako zanemarujemo.

"U novija istraživanja koja su provedena za potrebe EP-a, koje je proveo jedan tim eksperata sa sveučilišta u Linzu prije godinu dana, je utvrđeno da je Hrvatska u samom vrhu zemalja Europe po učešću sive ekonomije u ekonomskim aktivnostima, čak 28 posto. Dakle, 28% ekonomske aktivnosti mi ne vidimo i ne vidimo dohotke iz tih ekonomskih aktivnosti“, kaže Novotny.

Siva ekonomija odnosi se na sve, nema područja gdje nema sive ekonomije – od majstora do turizma, od svih profesionalnih usluga pa do poljoprivrede.