Regionalne razlike, u Hrvatskom slučaju između županija, dobro se oslikavaju na razinama plaća. Grad Zagreb je u trećem kvartalu 2022. imao prosječnu plaću od 1190 eura neto. Županija s najmanjim plaćama je Virovitičko-podravska, s prosjekom od 873 eura neto. S obzirom na plaće, Hrvatska se može podijeliti na tri makroregije. U prvoj je prosječna plaća iznad 960 eura na mjesec neto, i u nju, osim Grada Zagreba, spadaju Zagrebačka, Primorsko-goranska, Karlovačka, Istarska i Krapinsko-zagorska županija. 

PROSJEČNA PLAĆA U NAŠOJ ŽUPANIJI JE 950 EURA

U drugu makroregiju spadaju županije s plaćom od 920 do 960 eura neto. To uključuje Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku, Varaždinsku, Zadarsku, Međimursku, Osječko-baranjsku, Šibensko-kninsku, Sisačko-moslavačku, Koprivničko-križevačku i Ličko-senjsku županiju. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji to je 950 eura i ostvaruje puno bolje rezultate po pitanju BDP-a po stanovniku nego po pitanju plaća, isključivo zbog turizma, piše Index.

U treću skupinu, s najmanjim plaćama, tj. manjima od 920 eura neto, spadaju Požeško-slavonska, Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska.

Bitno je naglasiti da se radi o prosječnim plaćama, a ne medijalnima. Medijalna plaća je ona od koje pola radnika ima više, a pola manje plaće. Zbog načina na koji se računa prosjek, više od pola radnika ustvari ima manju plaću od prosječne.

ZAGREB ODSKAČE, JADRAN STAGNIRA

EU je grupirala hrvatske županije u četiri tzv. NUTS 2 regije, a to su Grad Zagreb, Sjeverna Hrvatska, Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska. Prema podacima DZS-a iz 2019., Grad Zagreb jako odskače od ostalih regija. 

Ako se prosjek Hrvatske uzme kao bazni i odredi mu se indeks 100, Grad Zagreb je prema BDP-u po stanovniku bio 73.7 posto veći od prosjeka, tj. indeks je iznosio 173.7 bodova. Jadranska Hrvatska je s indeksom 94.8 tek malo ispod državnog prosjeka. Zanimljivo, od 2011. do 2017. se približavala nacionalnom prosjeku, ali se 2018. i 2019. udaljila. 

Ukupno se može zaključiti kako je Grad Zagreb daleko razvijeniji od ostatka Hrvatske, Panonska Hrvatska je najmanje razvijena i relativno sve nerazvijenija, Sjeverna Hrvatska je sve razvijenija iako dalje od prosjeka nego Jadranska Hrvatska, koja relativno stagnira.

Dubrovačko-neretvanska na razini Paname

Posebnu perspektivu daje usporedba BDP-a po stanovniku hrvatskih županija s državama svijeta, koju je izradio ekonomist Ivan Žilić. Pronašao je najsličniju državu prema BDP-u po stanovniku za svaku županiju, a rezultati su zapanjujući.

Grad Zagreb je na razini Slovenije, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka i Ličko-senjska županija su na razini Malezije, iako u Splitsko-dalmatinskoj puno veći dio BDP-a ovisi o turizmu, dok je Malezija veliki izvoznik elektronike.

Turizmom obdarena Dubrovačko-neretvanska županija je na razini Paname, države koja bazira gospodarstvo na trgovini, prijevozu i financijskim uslugama. Šibensko-kninska je usporediva s Kazahstanom, državom koja ovisi o izvozu nafte i u kojoj vlada autokracija koja ne priznaje slobodne izbore ili ljudska prava.

Zadarska i Međimurska županija su na razini gospodarskog razvoja Turske, ekonomske sile u usponu. Trenutno ima velike probleme s izrazito visokom stopom inflacije (iznad 55 posto), ali su se usporedbe vršile na temelju podataka iz 2019.

Istarska županija je na razini ekonomski najrazvijenije države Južne Amerike, Urugvaja. Primorsko-goranska se može uspoređivati s Latvijom, državom s manje od 2 milijuna stanovnika koja izvozi sličnu vrijednost proizvoda kao cijela Hrvatska.

Karlovačka županija je usporediva prema BDP-u po stanovniku s Rusijom, sli BDP te države je umjetno napuhan golemim izvozom nafte i plina, pa je realna situacija u Karlovačkoj županiji ipak bolja. Krapinsko-zagorska i Bjelovarsko-bilogorska su usporedive s Libijom, državom razrušenom građanskim ratom, ali s velikim izvozom nafte i plina, što iskrivljuje mjerenje BDP-a kao u slučaju Rusije. Sisačko-moslavačka je usporediva s Meksikom, Varaždinska s Kostarikom, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska s Brazilom, Vukovarsko-srijemska sa Surinamom. Očito su veliki dijelovi Hrvatske na razini gospodarskog razvoja Latinske Amerike. Najnerazvijenija županija, Virovitičko-podravska, usporediva je s Libanonom, piše Index.