Zahtjevi tvrtki za novim kreditima u lipnju i srpnju su gotovo stali na mjesečnoj razini, iako godišnji rast i dalje dvoznamenkast zbog baznih efekata. S prošlotjednom odlukom Europske središnje banke da podigne referentnu stopu za još četvrtinu postotnog boda, na 4 posto, efekt bi se izgledno mogao nastaviti i prema kraju godine, piše Poslovni dnevnik.

“Bilo kakvo hlađenje potražnje za kreditima tvrtki ili preispitivanje poslovnih odluka jedan je od faktora koji djeluje na smirivanje inflacije, no pitanje je može li biti presudan”, kaže glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja. 

Kod građana je pak primjetan najsnažniji rast stambenih kredita u posljednjih godinu dana, od 158 milijuna eura, no izgledno je posljedica kasne realizacije APN-ovog programa subvencioniranja zbog štrajka u pravosuđu.

U Hrvatsku se, zasad, više referentne kamatne stope sporije prelijevaju na kredite i depozite nego u ostatku eurozone. Analitičari HNB-a utvrdili su da su kamatne stope na kredite tvrtkama rasle znatno sporije nego u eurozoni, dok su cijene stambenih i potrošačkih kredita među najnižima, a slična je situacija i s depozitima. 

Na pitanje što će se događati s kreditiranjem tvrtki do kraja godine i jesmo li dosegli točku infleksije koja bi mogla preokrenuti borbu s inflatornim pritiscima, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić odgovara da je to teško prognozirati.

“Neizvjesnost je naglašena, a kamatne stope rastu, zaoštravaju se uvjeti kreditiranja, pa je u zadnja dva mjeseca kreditiranje poduzeća stagniralo. Međunarodno okružje se pogoršava, što se u malim otvorenim gospodarstvima, kakvo je Hrvatska, prelijeva na domaće cijene i djeluje na usporavanje inflacije.

I kod kreditiranja građana, barem za stambene kredite, uskoro bi moglo biti vidljivo usporavanje. Unatoč lošijim signalima, ECB i HNB još nisu korigirali projekcije, a ono što bi moglo usporiti smanjenje inflacije je rast pritisaka na plaće”, zaključuje Šošić.