Sudeći prema trenutačno najvjerojatnijim prognozama - podjednako će biti i u nastavku proljeća. 

‘Vjetrovit kraj ožujka i početak travnja vjerojatno mnoge više podsjeća na u narodu poznate, ali u znanosti ne i potvrđene tri ‘marčane‘ bure - nego na analizu srednje mjesečne temperature zraka i ukupne mjesečne količine oborine dojučerašnjeg ožujka‘, kaže Vakula.

‘Stara izreka iz pučkog vremenoslovlja, koja je u naslovu ovog odlomka, ove se godine djelomično ostvarila. U istom smo mjesecu, u razmaku od desetak dana, imali vrijednosti temperature zraka blizu rekordno i visokih i niskih za doba godine, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima. To zamjetnije višednevno zahladnjenje sredinom mjeseca, kao i manja negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti - početkom mjeseca najniže dnevne temperature zraka te potkraj mjeseca najviše dnevne - pridonijela su da srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjeg ožujka ne bude ekstremno visoka. Stoga je ožujak u većini Hrvatske ‘samo‘ između 8. i 15. mjesta na popisu najtoplijih, uz odstupanje od prosječnih vrijednosti između 1 i 3 °C‘, kaže Vakula.

‘No, po ukupnoj mjesečnoj količini oborine ponegdje je čak i rekordan! Primjerice, u Slavonskome Brodu, te u Sisku i na Pargu iznad Čabra, gdje su postignuti novi rekordi i u dnevnoj količini oborine - 15. ožujka ujutro u Sisku je izmjereno 43,5 mm oborine, a na Pargu čak 98 mm. Istog je jutra novi dnevnik rekord za ožujak izmjeren i na Zavižanu - 91,9 mm! No, rekordna ukupna mjesečna količina oborine na toj najvišoj glavnom meteorološkoj postaji DHMZ-a ostala je ona iz 2013. godine‘, podsjeća Vakula.

‘S druge strane, Dubrovnik je u dosadašnjem dijelu 2025. u vrhu po toplini. Srednja temperatura zraka od 1. siječnja do 31. ožujka u Dubrovniku je 3. u nizu najviših, odmah iza 2014. i najtoplije 2024. godine. U Splitu je prvo tromječje 4. u nizu najtoplijih, ali je ukupna tromjesečna količina oborine manja od prosjeka. Još manje ekstremno je u, primjerice, Gospiću - i po temperaturi i po oborini, koje je također malo manje od prosjeka za dosadašnji dio godine‘, kaže Vakula.

‘Ostvare li se trenutačno najvjerojatne dugoročne prognoze - u nastavku proljetnih mjeseci - travnju i svibnju - valja nam se prilagoditi podjednakom ‘meteoritmu‘ kao i prošlih mjeseci - razmjerno toplom te u većini krajeva kišovitom vremenu, barem u smislu ukupne mjesečne količine oborine, što nužno ne znači da će biti puno dana s oborinom. Iznadprosječnost se može dogoditi padne li obilnija kiša u samo nekoliko dana, a većina ih ostane suho‘, prognozira Vakula.

‘Do vikenda nam slijede stabilniji i sunčaniji dani od prošlih - manje vjetroviti, s rjeđim i manje obilnim oborinama. Jutarnje vrijednosti temperature zraka bit će malo niže, a poslijepodnevne više - sve češće blizu 20 °C. I pritom do četvrtka porast tlaka i poboljšanje biometeoroloških uvjeta, zatim njihovo ponovno pogoršanje zbog pada tlaka prije nove promjene vremena, čiji je intenzitet još upitan‘, kaže Vakula.

‘No, sve je vjerojatnije kako će prema kraju subote u većini Hrvatske biti kiše, najprije u unutrašnjosti, zatim i na Jadranu. Ponegdje su mogući i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a zbog naglog pada temperature zraka mjestimice i snijeg, osobito u gorju. Stoga će nedjelja gotovo posvuda biti hladnija od subote, u unutrašnjosti i znatno. Nevolje će nekima vjerojatno prouzročiti i vjerojatno opet jaka i olujna bura, osobito na sjevernom Jadranu.

Hladnije, osobito na Jadranu i vjetrovitije vrijeme, vjerojatno će se zadržati u većem dijelu sljedećeg tjedna, tijekom kojeg u kontinentalnim krajevima prijeti jutarnji mraz.‘