Slabo ih poznajemo, ne znamo mnogo o njima, ne družimo se s njima previše, ako i uopće. Oni u Hrvatsku dolaze u zanemarivom, gotovo simboličnom broju – nisu ni među prvih deset stranaca koji hodočaste na Jadran, piše Jutarnji list.

Temperamenti i kultura življenja su nam kao sunce i led. A mi u Hrvatskoj ih volimo najviše! Oni su... Šveđani! Na drugi, suprotni pol, među one koji su nam najmanje privlačni, svrstani su Rumunji. Tako, barem, možemo zaključiti po rezultatima britanskog istraživanja “Što europski susjedi misle o Britancima i Europskoj uniji”, provedenog u veljači među 28.000 građana u cijeloj Europi; u Hrvatskoj na 1007 ispitanika.

Premda su istraživanje inicirali torijevci koji ispituju teren javnog mišljenja o Brexitu i kakve bi posljedice izazvalo u slučaju da na referendumu u lipnju Velika Britanija odluči ipak izaći iz EU, ono je za hrvatske građane zanimljivo utoliko što razotkriva kako vidimo druge i drugi nas. Iako ne propituje uzroke, istraživanje predstavlja vrijedan društveni uvid o privlačnosti i i odbojnosti među zemljama te pokazuje kakav rejting Hrvatska uživa u europskoj zajednici.

Treba imati na umu, upozorit će dubrovački profesor Pero Maldini, kako je ideja o izlasku Velike Britanije iz EU 'kreirana primarno za unutrašnjopolitičku uporabu i u funkciji je jačanja političke pozicije konzervativaca u odnosu na oporbu te samog Davida Camerona u vlastitoj stranci. Ona je podijelila britansku javnost, ali i europsku, a iz ovog istraživanja vidimo da bi bitno promijenila odnose u EU'.

Nema antisemitizma

Na karti tko koga u Europskoj uniji više, a tko manje voli, najbolje je prošla Švedska (74), a najgore Rumunjska (41). Na dnu liste su i Bugari (47) i Litvanci (50), a na rubu trpeljivosti (51) klacka se odnos prema Slovencima, Slovacima, Poljacima i Estoncima. Izvan kruga EU najlošije su prošli Iranci (26), Turci (37) i Izraelci (39).

Niske ocjene zemljama na dnu ljestvice ne impliciraju nužno neprijateljski stav prema njima, složio bi se i profesor Maldini. Tumači kako one proizlaze iz 'trenutačne percepcije tih zemalja kao mjesta nasilja, opasnosti i kršenja ljudskih prava te posljedično prijetnje sigurnosti europskim društvima (izbjeglice, ratni sukobi, terorizam)'.

Na skali od nule do 100, Šveđani su osvojili ocjenu 74, na drugom mjestu su Britanci (72), s bodom manje treće mjesto dijele Danci, Austrijanci i Finci. Po 70 su dobili Nizozemci i Irci, a 69 Španjolci, bod više od Francuza, Talijana i Nijemaca. U toj ukupnoj slici Hrvatska je dobila prolaznu ocjenu koja ipak preteže povoljnijem stavu negoli nepovoljnijem: 56. Hrvati su, dakle, osvojili tri boda više od od susjeda Mađara i punih pet više od Slovenaca, ali i dva od Grka – koji su građanima EU suspektni zbog krize i straha da će otplaćivati njihove dugove.

A kolektivno pamćenje građana Hrvatske, kad je izbor drugih u pitanju, jednako je kao i svih drugih naroda u EU. Osim što Šveđane smatraju superiornima (79,65), ostaju vjerni tradicionalno dobrim odnosima s Nijemcima (78) i Austrijancima (77) koji nam uzvraćaju simpatije sa 62,67, Irce volimo 76 (oni nas 57), Dance 74, Fince 73...

No, kad se uspoređuju međusobni odnosi, nameće se zaključak kako neke kulturološke, političke i geografske ljubavi ostaju neuzvraćene. Diskrepancija s Nijemcima nije mala (57). Razlika od 21 boda pokazuje kako ni ljetovanja na Jadranu i generalni stav da su im ljudi s ovih prostora kroz desetljeća 'dobra radna snaga' i povijest prijateljskih odnosa ne može premostiti činjenicu da mi njih trebamo više – a to i nije privlačna osobina. Ljubav Hrvatske prema Dancima definitivno je jednosmjerna – oni Hrvatsku ocjenjuju s 49,84.

Šveđani su prema Hrvatskoj na rubu skepse, sa 51, kao i Finci (53). Sa susjedima smo na pola puta: Italija je nama dala 55, mi njoj 61, Slovencima 51,15, a oni Hrvatskoj 51,91. Loše rangiranje prvih susjeda i nije misterij; arbitražni sporazum i postavljanje žice na granici logično je tumačenje zahlađenja odnosa koji pamte puno bolje dane.

Premda hrvatski ispitanici zasigurno nemaju razvijenu građansku kulturu poput britanskih, razvidno je ipak da su se vodili sličnim kriterijima u ocjeni drugih zemalja, procijenio je Maldini. 'S najmanjim brojem bodova označili su zemlje s najvećim demokratskim deficitima i izraženim ekonomskim problemima i obratno. Međutim, to su ipak znatno više kriteriji poželjnosti i percepcije tih zemalja kao perspektiv- nijih od vlastite, zbog čega su uostalom i najčešći odabir onih koji iseljavaju iz Hr-vatske. S druge strane, u odnosu na EU, iskazi hrvatskih ispitanika upućuju na pretežno utilitarnu orijentaciju gdje se EU sagledava s aspekta ekonomskog pro- bitka dok zanemarivanje drugih aspekata (sociokulturnih, vrijednosnih, političkih) upućuje na našu zatvorenost, nepoznavanje europskih društava i kultura i nesklonost prihvaćanja EU standarda, piše Jutarnji list.

Hrvatsku pak, otkrilo je istraživanje, najmanje vole Grci, Ciprani, Maltežani i Danci – među njihovim građanima Hrvatska nije prešla magičnu sredinu. Veliki je raskorak u međusobnom doživljaju Poljaka i nas: dok Hrvatsku Poljaci najviše vole i visoko pla- siraju na skali sa 70,37, uz bok Dancima, Fincima, Francuzima i Ircima, mi smo njih svrstali na 54,04. Lalić smatra kako je to posljedica toga da više Poljaka dolazi u Hrvatsku nego obratno.'

Cijeli članak pročitajte ovdje.