test

Dubrovačka odvjetnica i zviždačica Đerek otkrile Dobroniću: Sessa je skrivao sudske presude od javnosti!

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: Goran Mratinović
Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske, ostao je neugodno iznenađen kada su ga prošlog tjedna Maja Đerek, zviždačica iz Državnih nekretnina i odvjetnica Viktorija Knežević upoznale s manipulacijama njegova prethodnika Đura Sesse sa sudskom praksom

Maja Đerek, zviždačica iz Državnih nekretnina koja je javno prokazala Marija Banožića, aktualnog ministra obrane, koji je sam sebi još kao ministar državne imovine dodijelio stan u najužem centru Zagreba od nepripadajućih 90 četvornih metara, kao i Zvonimira Frka-Petešića, predstojnika Ureda premijera Andreja Plenkovića kojem su Državne nekretnine nakon potresa ubrzano obnovile stan također u najužem centru Zagreba, zajedno s odvjetnicom Viktorijom Knežević, voditeljicom Udruge Prospectus, prošli tjedan izravno je upozorila predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića na manipulacije njegova prethodnika Đure Sesse sa sudskom praksom. Njih su dvije prošli tjedan posjetile Dobronića na Vrhovnom sudu i iznenadile ga prozivanjem Đure Sesse. I to zato što je Sessa godinama nastojao uskratiti svu sudsku praksu od javnosti i pokrivao taj svoj tvrdi i krajnje diskutabilni stav potrebom da se iz sudskih presuda uklone identiteti stranaka, što se stručno naziva anonimizacija.

Za Sessina mandata svega je deset posto sudskih presuda Vrhovnog suda bilo dostupno javnosti, a argumenti koje je koristio da održi takvu situaciju po svemu sudeći su nezakoniti. Čini se da bi Dobronić sada to mogao početi mijenjati jer je i sam bio iznenađen onime što je čuo od Maje Đerek i Viktorije Knežević.

Cilj njihova posjeta Vrhovnom sudu bio je učiniti dostupnima sve sudske presude odvjetnicima, kao i njihovim klijentima. U međuvremenu se Maja Đerek učlanila i u udrugu koju vodi Viktorija Knežević, odvjetnica iz Dubrovnika.

Evo i razloga za posjet Vrhovnom sudu, koje je Viktorija Knežević navela u razgovoru za Nacional: „Kod predsjednika Vrhovnog suda bile smo da bismo mu ukazale na propuste u objavljivanju presuda iz sudske prakse, presuda koje su donijete, a nama odvjetnicima i našim strankama važne. Odvjetnicima, koji zastupaju klijente u parnicama, od 2019. godine izuzetno je važno imati pristup cjelokupnoj sudskoj praksi, posebno praksi Vrhovnog suda i svih županijskih sudova u Hrvatskoj. Zašto? Da bismo mogli napisati kvalitetne revizije, a to je naziv za žalbe najvišem sudu u Hrvatskoj – Vrhovnom sudu. Tom Vrhovnom sudu moramo, prema zakonu, dokazati propust da bi revizija postala dopuštena, a ne odbačena. Moramo dokazati da su sudovi odstupili od dosadašnje prakse Vrhovnog suda. Drugo, da više županijskih sudova različito tretiraju pojedini pravni problem, pa imaju različitu sudsku praksu. Napokon, da dokažemo da o tome Vrhovni sud nikada nije odlučivao, a da je riječ o veoma važnom predmetu i pitanju o kojem treba odlučiti.“

Prema riječima i Viktorije Knežević i Maje Đerek, informacijski sustav SupraNova, smješten na webu Vrhovnog suda, ne omogućuje korisnicima sudova i Ministarstva pravosuđa uvid u sve sudske presude, nego samo uvid u njih deset posto, što odvjetnike onemogućuje u kvalitetnom pisanju revizija, pa onda i njihovim klijentima onemogućuje dostupnost potrebne pravne zaštite. Trenutno se, kako tvrdi Viktorija Knežević, na stranicama Vrhovnog suda objavljuje samo 10 posto od cjelokupne sudske prakse u Republici Hrvatskoj.

„Zbog toga mi odvjetnici nismo u mogućnosti napisati kvalitetni zahtjev za revizijom Vrhovnom sudu. Teško ju je napisati sukladno pravilima struke po zakonskim propozicijama ako se nema uvid u cjelokupnu sudsku praksu. Nije riječ o problemu samo za odvjetnike nego i za sve njihove stranke, koje su onemogućene u pravu na kvalitetnu pravnu zaštitu“, objašnjava u razgovoru za Nacional Viktorija Knežević.

Zatim dodaje: „Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić bio je vidno iznenađen činjenicom da se samo 10 posto sudskih odluka objavljuje u sustavu SupraNova. To smo utvrdili na dva načina. Jedan su odradili informatičari, koji su pregledali objave svih presuda na web stranici Vrhovnog suda. Drugi način je bio kada sam se obratila bivšem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi temeljem zakona o pristupu informacijama. Tražila sam uvid u ostatak baze podataka. Naš Zakon o pristupu informacijama kaže da ako neko tijelo javne vlasti ima neku bazu podataka, onda je dužno građanima omogućiti njeno korištenje. Poslala sam zahtjev u veljači 2021. godine, a oni su me odbili. Rekli su da tih 90 posto nedostupnih presuda nije anonimizirano, odnosno nisu izbrisana imena sudionika u sudskim postupcima, odnosno, svedena samo na inicijale. Po uvjerenju mnogih pravnih stručnjaka, a ne samo po mom uvjerenju, to je bilo nezakonito.“

Prema stavu Đerek i Knežević, GDPR, a to je opća odredba o zaštiti osobnih podataka, jest međunarodna konvencija, ali ona nije i ne može biti iznad hrvatskog Ustava. „Kad se obratim državi i tražim njenu intervenciju, to ne može biti tajna. Ne može biti tajna ni kolika je plaća službenika. Ako je netko plaćen za javni posao, onda to ne može biti tajna. Ako pogledate praksu našeg Ustavnog suda, onda ćete vidjeti da je sve javno što se tiče javnog interesa. Naš Vrhovni sud je do sada neosnovano i nezakonito tražio anonimizaciju, a to znači nepovratnu obradu podataka s ciljem da se iz njih ne može utvrditi identitet osobe na koju se ti podaci odnose, čak i u zemlji opterećenoj korupcijom kao što je Hrvatska. Zato je izuzetno važno ne samo sagledati kako su sudovi sudili nego i kako su kome sudili. Ako postoji odstupanje od prakse, onda je strašno važno vidjeti tko je i zašto u sudskim postupcima bio u privilegiranoj poziciji. To je neuralgična točka“, zaključila je Viktorija Knežević.

Popularni Članci