Među njima nitko, osim akademika, nema odrađenih 41 godinu staža. Posebno se ističu pripadnici Hrvatskog vijeća obrane koji su stekli pravo na mirovinu s prosječnim stažem od sedam godina. To snižava ukupnu statistiku, upozorava Miličević Pezelj.  

A po statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), od ukupno 1,24 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, njih više od 175 tisuća prima mirovine po posebnim propisima, ili, kako ih ljudi obično nazivaju - povlaštene mirovine.  

Nekima od njih prosječna mirovina iznosi oko 10.000 kuna,  a za mirovine po posebnim propisima ove će se godine izdvojiti gotovo šest milijardi kuna.

Među sedamnaest kategorija, najviše mirovine po posebnim propisima ostvaruju bivši saborski zastupnici, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizor. Njima je prosječna mjesečna mirovina 9850 kuna, a prosječan staž 33 godine. Po visini mirovine slijede ih akademici s prosječnom mirovinom od 8858 kuna s tim da redoviti članovi HAZU-a imaju najviši staž od svih umirovljenika po posebnim propisima i on iznosi čak 41 godinu.   

Mirovine po posebnim propisima prima čak 14 posto umirovljenika, među njima su i branitelji iz Domovinskog rata, koji mjesečno u prosjeku primaju 5802 kune, te pripadnici HVO-a s prosječnom mjesečnom mirovinom nešto manjom od 3100 kuna.

Pravo na njih imaju službene osobe u policiji i pravosuđu, radnici na razminiranju, domobrani iz Drugog svjetskog rata i bivši politički zatvorenici. Tu su i pripadnici bivše JNA, nekadašnji članovi republičkih i saveznih tijela bivše države, kao i sudionici NOR-a, rudari iz Labina, radnici izloženi azbestu i članovi posada brodova, piše Poslovni.hr.