Danas je stota obljetnica rođenja Franja Tuđmana; bio je najmlađi general JNA, nakon Hrvatskog proljeća uhićen, biran na demokratskim izborima

Autor: dubrovackidnevnik.hr Autori fotografija: DD
Danas je stota obljetnica rođenja prvog hrvatskog predsjednika. Svečano će se obilježiti u njegovom rodnom Velikom Trgovišću, Zagrebu i Vukovaru. 

Prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. godine u Velikom Trgovišću, a umro je 10. prosinca 1999. u Zagrebu. Njegova 100. U Zagrebu će biti održan svečani program u organizaciji HDZ-a, a neovisno o tomu u Vukovaru obilježavanje Tuđmanova rođendana organizira krug njegovih nekadašnjih suradnika. 

U Zagrebu u Preporodnoj dvorani Narodnoga doma Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 10 sati će se održati znanstveno-stručni skup pod nazivom "Uvijek i sve za Hrvatsku", na kojem će govoriti premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković te najbliži Tuđmanovi suradnici, utemeljitelji stranke, uglednici i stranački dužnosnici.

U Koncertnoj dvorani "Vatroslava Lisinskog", u kojoj je u veljači 1990. godine bio održan Prvi opći sabor HDZ-a, u 19 sati bit će održana svečanost na kojoj će pred oko 2000 sudionika govoriti Plenković i drugi stranački dužnosnici te će se održati kulturno-umjetnički program.  

Vodstvo HDZ-a će u subotu ujutro položiti i vijence i zapaliti svijeće na Tuđmanovu grobu na zagrebačkom Mirogoju i kod rodne kuće u Velikom Trgovišću, donosi Večernji list.

Obilježavanju 100. obljetnice rođenja Franje Tuđmana u Zagrebu nazočit će i članovi obitelji Tuđman - kći Nevenka Tuđman, kao i Vanja Morić, supruga preminulog starijeg sina Miroslava Tuđmana. Neovisno o obilježavanju koje organizira HDZ, u Vukovaru obljetnicu Tuđmanova rođenja obilježava krug njegovih nekadašnjih suradnika, među kojima je i Stjepan Tuđman, mlađi sin prvog hrvatskog predsjednika.

Prvi hrvatski predsjednik je radio i u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane, u Generalštabu JNA te u uredništvu Vojne enciklopedije. Godine 1960. promaknut je u čin generala, nakon čega napušta aktivnu vojnu službu. Nakon povratka u Zagreb bavi se znanstveno-istraživačkim radom te 1961. osniva Institut za historiju radničkog pokreta i postaje njegovim direktorom. Od 1963. predaje na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog stavova o nekim povijesnim pitanjima dolazi u sukob s vlastima pa je izbačen iz Komunističke partije, uklonjen sa Sveučilišta i smijenjen s mjesta direktora Instituta te prisilno umirovljen.

Nakon sloma Hrvatskog proljeća, uhićen je u siječnju 1972. i u montiranom procesu osuđen na dvije godine strogog zatvora. Kazna mu je na intervenciju Miroslava Krleže smanjena na devet mjeseci.

Nakon prvih demokratskih izbora 1990. i pobjede HDZ-a u Saboru je 30. svibnja proglašen predsjednikom Predsjedništva SR Hrvatske, piše Večernji list.

U samostalnoj Republici Hrvatskoj još je dva puta pobijedio na neposrednim predsjedničkim izborima, 1992. i 1997. godine. Predsjednički mandati obilježeni su agresijom na Hrvatsku, međunarodnim priznanjem u siječnju 1992., Domovinskim ratom i razdobljem mirne reintegracije te učvršćivanjem međunarodnog položaja Hrvatske.

Kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. te vojno-redarstvenih akcija Bljesak i Oluja u kojima su 1995. oslobođena okupirana područja.

Godine 1995. bio je supotpisnik Daytonskog sporazuma, kojim je uspostavljen mir u BiH, a kad je 1998. završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u hrvatski državno-pravni sustav, ostvarene su njegove težnje o punoj samostalnosti, suverenosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Popularni Članci