Hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem, mišljenja je da ćemo od 1.siječnja 2023. godine biti spremni na taj veliki korak. Zbog pandemije koronavirusa, a sada i rata u Ukrajini, situacija se promijenila pa smo kao i svi suočeni s velikom inflacijom, cijene u gotovo svim segmentima su nam skočile te situacija generalno nije baš idilična.

Gostujući u studiju Net.hr-a na to se osvrnuo i saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre, koji je upozorio na jednu stvar koja nam je svima prošla "ispod radara“. Prema njegovim riječima, Hrvatska bi mogla odgoditi ulazak u eurozonu.

"Što se tiče same inflacije, jedina je prednost što najvjerojatnije nećemo morati usvojiti euro, odnosno nećemo zadovoljiti kriterije Maastrichta, koji su zapravo i bili odgođeni zbog pandemije. Hrvatska nikada nije zadovoljavala te uvjete, a sada neće sasvim sigurno, jer i s eurom bi ušli u još jedan dodatan kolaps sustava gdje bi se dodatno proširila ta inflacija", rekao je Marko Milanović Litre.

Iako se mi već naveliko spremamo na euro, izgleda da po pitanju toga još sve nije na čisto, a "blagoslov" za uvođenje nove valute treba tek doći. Barem se tako može iščitati iz odgovora koji nam je stigao iz Hrvatske narodne banke, a na upit hoćemo li ispuniti kriterije ugovora iz Maastrichta te može li cjelokupna situacija u kojoj se nalazimo utjecati na ulazak Hrvatske u eurozonu.

"Europska komisija će u lipnju ove godine u svom Izvješću o konvergenciji ocijeniti ispunjavanje kriterija konvergencije kod članica koje još nisu uvele euro, pa tako i za Hrvatsku", rekli su iz HNB-a za Net.hr.

"Uzimajući u obzir kretanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji te odgovarajuće referentne vrijednosti za kriterije stabilnosti cijena, održivosti i stabilnosti javnih financija, stabilnosti tečaja i konvergencije dugoročnih kamatnih stopa, očekujemo pozitivne ocjene", dodaju.

Hrvatsku narodnu banku pitali su i može li zbog inflacije te trenutne situacije u svijetu Hrvatska imati problema s ulaskom u eurozonu, odnosno može li doći do odgode.

Referentna vrijednost koja se utvrđuje za kriterij inflacije računa se kao prosječna stopa inflacije u tri države EU-a s najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena uvećana za 1,5 postotna boda. Europska komisija, pritom, iz izračuna referentne vrijednosti može isključiti državu članicu EU-a (ili više njih) za koju ocijeni da ima prenisku stopu inflacije koja znatno odstupa od ostalih država članica.

"S obzirom na to da su inflacijska kretanja u Hrvatskoj visoko usklađena s kretanjima u europodručju i u EU, što se odnosi i na recentno razdoblje kada se u europodručju, EU i u Hrvatskoj zamjećuju izraženi inflacijski pritisci, s visokim se stupnjem izvjesnosti može očekivati da će Hrvatska uspjeti zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena", zaključuju iz HNB-a na upit Net.hr, dodajući da je referentni period za kriterij inflacije od 1. svibnja 2021. do 30 travnja 2022. godine.