U Hrvatskom saboru raspravljalo se o prijedlogu izmjena zakona o zdravstvenoj zaštiti te o obveznom zdravstvenom osiguranju - dvaju temeljnih propisa koji uređuju sustav zdravstva. Predstavio ih je resorni ministar Vili Beroš te poručio da je to početak dugoočekivane reforme zdravstva. Međutim, oporba je iznijela niz kritika. Smatraju da je riječ o pokušaju reforme koji će još više srozati zdravstvenu skrb.

- Zastupnici su uspjeli iskoristiti replike na ministrovo uvodno izlaganje kojima su prethodili brojni zahtjevi za stanke. Ministar Beroš uvijek osobno dolazi u Sabor predstaviti prijedloge iz svojeg resora. To je jedino pohvalno što oporba ima reći za ministra koji vodi jedan od najproblematičnijih resora. Pokuda je pregršt, rekla je reporterka HRT-a.

Beroš je u obraćanju zastupnicima rekao kako se u predloženim izmjenama naglašava načelo kvalitete u zdravstvu, te se usmjerava reforma na prevenciju i rano otkrivanje bolesti. Jačanje preventivnih zdravstvenih mjera kroz izmjene oba zakona daje mogućnost svakom građaninu da uz potporu zdravstvenog sustava aktivno brine o svom zdravlju.

Uvodi se pravilnik koji će definirati medicinski prihvatljivo vrijeme za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite, što je jedan od načina kvalitetnijeg upravljanja listama čekanja. Također je važno uređenje organizacijske strukture zdravstvenog sustava, što je preduvjet za kadrovsku i financijsku održivost sustava.

Poručio je kako provedba reformskih mjera ne znači centralizaciju bolničkog sustava, već se postavlja jasna organizacijska struktura na svim razinama zdravstvene zaštite. Zato se stvaraju značajni dugovi, koje ustanove kroz svoje redovno poslovanje ne mogu riješiti, kao što ne mogu riješiti niti liste čekanja.

Predstavljene mjere i aktivnosti nisu ni lista želja niti kozmetičke promjene, nego konkretne aktivnosti koje postupno dovode do ključnih reformskih promjena u zdravstvenom sustavu. Beroš je poručio da politiziranje zdravstvenih tema, stavljanje partikularnih interesa iznad dobrobiti pacijenata i djelatnika zdravstvenog sustava nije dobar put i sigurno ne vodi nužnim reformskim promjenama.

- Odgovorno tvrdim da neće biti povećanja cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja. Cilj nam je one koji nemaju policu dopunskog osiguranja usmjeriti da plaćaju dodatno osiguranje, riječ je o oko 600 tisuća građana, rekao je Beroš na tvrdnju Peđe Grbina (SDP) da će povećanje participacije za one koji nemaju dopunsko osiguranje automatski dovesti do rasta cijena polica.

U raspravi o izmjenama zakona o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju Beroš je također ponovio da prosvjed liječnika, koji je najavljen za subotu, ne donosi ništa dobro. Podsjetio da su materijalna prava, primanja liječnika povećana za 43 posto i da više od 2000 liječnika ima veću plaću od premijera.

Istaknuo je da je bit borba za pacijenta, za dostupnost zdravstvene zaštite i kvalitetu zaštite, a kada bi prosvjedovali za to, mogao bi im čak čestitati.

Na upozorenje Martine Vlašić Iljkić (SDP) da u Hrvatskoj nema dovoljno liječnika Beroš kaže da to nije posljedica nečinjenja zadnjih nekoliko godina nego nekoliko desetljeća kada se nisu raspisivale specijalizacije. U Hrvatskoj liječnika ne nedostaje nego su samo krivo raspoređeni, svi su u velikim gradovima a nema ih u neatraktivnim sredinama, poručio je.

Na kritike oporbe da je Hrvatska po smrtnosti od onkoloških i drugih bolesti na začelju Europe ministar zdravstva kaže kako su odgovor na to upravo preventivni zdravstveni pregledi i edukacija o važnosti očuvanja zdravlja, što je predviđeno reformom. 

- Reforma predviđa i uvođenje onkoloških uputnica kako bi onkološki bolesnici čim prije došli na pretrage, a izmjenom pravilnika definira se prihvatljivo vrijeme čekanja na pretrage. Postoje prakse da se namjerno generiraju liste čekanja zbog čega sam pokrenuo nadzor zdravstvenih inspekcija u svim zdravstvenim ustanovama kako bi se to uredilo, kazao je, među ostalim, Beroš.

Osnovni je zadatak jačanje javnog zdravstvenog sustava jer da to nije tako, ne bih slao inspekcije i provjeravao rade li liječnici u tijeku redovnog radnog vremena privatno, rekao je Beroš na repliku Sabine Glasovac (SDP) da građani čekaju na preglede do 600 dana i time ih se usmjerava na privatnike.

U skladu s izmjenama zakona, osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave prenose se na državu, što će u slučaju općih bolnica, omogućiti objedinjenu javnu nabavu, uspostavit će se nova kategorizacija bolnica i formirati centri izvrsnosti. Kako bi se osigurala uključenost jedinica lokalne samouprave u rad općih bolnica predviđeno je da one daju mišljenje u postupku imenovanja i razrješenja ravnatelja opće bolnice na svom području.

Mijenja se i model ugovaranja s bolnicama, težište će biti na kvaliteti rada i rezultatima, a ne na kvantiteti i limitima.

Predlaže se i povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 kuna na 4000 kuna, te znatno proširivanje djelatnosti domova zdravlja. Svaka županija imat će po jedan dom zdravlja, koji će moći imati i svoje podružnice ako se radi o otocima. Domovi zdravlja trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.